Treća konvencija HSK-a, Brijuni, 7. srpnja 1996., Izjava za javnost
3. konvencija HSK
Brijuni, 7. srpnja 1996.
IZJAVA ZA JAVNOST III. KONVENCIJE HRVATSKOG SVJETSKOG KONGRESA
Hrvatsko iseljeništvo je živi segment hrvatskog nacionalnog bića, bez obzira na države iz kojih Hrvati potječu ili u koje su uselili.
Za ostanak mladih hrvatskih kadrova u Hrvatskoj i povratak većeg broja ljudi iz iseljeništva potrebno je hrvatske zakone čim prije prilagoditi standardima zapadne demokracije.
Golemi je potencijal Hrvata izvan Hrvatske; na intelektualnom, profesionalnom i inim područjima, treba uključiti u budući razvoj zajedničke nam domovine, a jedan od načina da se on iskoristi jest i uključivanje većeg broja mladih Hrvata školovanih u inozemstvu u rad naših diplomatskih predstavništava.
Budući da određeni broj Hrvata živi i u nerazvijenim zemljama svijeta očekujemo kako će im hrvatska država osigurati primjerenu pažnju i skrb.
Očekujemo da će se u najkraćem vremenskom razdoblju i formalno uspostaviti Ministarstvo za useljeništvo i povratak.
Pozivamo sve odgovorne na svim razinama vlasti u domovini da omoguće i pospješe povratak iseljenih Hrvata, a Hrvate izvan domovine da se odluče za povratak.
Uspostava koordinacije između institucija u Hrvatskoj koje se bave problematikom iseljeništva, kao i osnutak Odjela za iseljeništvo pri Hrvatskom državnom arhivu kao i pri Hrvatskom povijesnom muzeju, a stavljanjem u funkciju onog u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu bila bi od izuzetnog značaja.
Nužno je da hrvatska država u dogledno vrijeme osigura cjelovit program radiotelevizijskog informiranja hrvatskog izvandomovinstva s naglaskom na programe povezane s povratkom, a da ni ne spominjemo kako je to najunosniji i najučinkovitiji oblik promoviranja svekolikih hrvatskih interesa.
Potičemo domovinska nastojanja da se stane na kraj posljedicama dugogodišnje srpske hegemonije i nedaćama prouzročenim negativnostima naslijeđenim iz komunističkog razdoblja, a vezanim uz neodgovoran odnos prema zajedničkim dobrima hrvatskoga naroda (korupcija i kriminal).
Podržavamo Daytonski sporazum, ali se protivimo njegovim interpretacijama kojima se minorizira uloga i zapostavlja suverenost hrvatskog naroda u BiH.
Tražimo od svih odgovornih čimbenika u domovini i u svijetu da teško očuvani hrvatski prostor u BiH ostane hrvatski, a da se poštujući pravdu i odajući pijetet prema tolikim žrtvama olako ne prijeđe preko zločina što su ih Srbija i Crna Gora ovih godina činile hrvatskom narodu.
Smatramo kako prije konačnog uređenja dobrosusjedskih odnosa sa Srbijom i Crnom Gorom one trebaju platiti primjerenu ratnu odštetu i javno zatražiti oprost za učinjena zlodjela, a prije otvaranja granica i ukidanja viza za njihove građane te normalizacije međudržavnih odnosa obvezno treba riješiti goruća pitanja Hrvata u tim zemljama.
Obznanjujemo također nekorektan odnos slovenskih graničnih službenika prema našim ljudima u tranzitu, pri čemu oni imaju više problema pri prolazu negoli u ijednoj drugoj europskoj zemlji, izuzmemo li Srbiju i Crnu Goru, što znade nepotrebno zagorčavati veze s domovinom.
Predlažemo da se na međunarodnoj razini postavi pitanje odgovornosti međunarodnih institucija i utjecajnih pojedinaca za zlodjela u Hrvatskoj i BiH.
Apeliramo na hrvatsku vlast da nađe načina kako bi se oslobodili hrvatski politički zatvorenici koji čame po stranim zatvorima, a koji su se toliko zauzimali za dolazak hrvatske slobode i države.
Rehabilitirajmo stradale i progonjene u hrvatskoj emigraciji i olakšajmo sudbinu obiteljima čiji su najmiliji pali žrtvom Udbinih likvidacija.
Hrvatske javne djelatnike pozivamo na razbor i umjerenost pri izjavama, posebno pred stranim i najčešće nesklonim nam medijima, budući se takve prosudbe međudomovinskih odnosa i prilika znaju preokrenuti u ocrnjivanje cjelokupnog hrvatskog narodnog bića nanoseći mu neprocjenjivu moralnu i materijalnu štetu.
Očekujemo od hrvatskih vlasti da pomnije bdije nad ljepotom, čistoćom i drugim ekološkim vrijedostima Lijepe naše budući sadašnje stanje pokazuje da ne činimo ono što kao narod i njegovi predvoditelji možemo lako učiniti.
Pozivamo sve u HSK neučlanjene hrvatske udruge u svijetu na zajedništvo i jedinstven rad za dobrobit svih Hrvata u domovini i izvan njenih granica.
Umoljavamo mjerodavne u hrvatskoj Katoličkoj crkvi da pošalje po jednog svećenika u Sloveniju, Brazil, Novi Zeland i Čile prijeko potrebnih za očuvanje duhovnih vrijednosti, nacionalnog identiteta i kulturne baštine među tamošnjim Hrvatima i njihovim potomcima.
Smatramo da bi od izuzetnog značaja bilo i obavljanje popisa hrvatskog iseljeništva u okviru popisa pučanstva 2001. godine.
Želimo da Hrvatska u trećem tisućljeću postane zemlja sretnog susretišta velikih svjetskih gospodarskih tokova, te kulturnih i civilizacijskih gibanja.
Dajemo punu podršku svim hrvatskim vladinim i nevladinim institucijama koje surađuju s nama u iseljeništvu, a na poseban način Hrvatskom informativnom centru i Hrvatskoj matici isljenika.
Izražavamo punu podršku hrvatskoj državnoj vlasti na čelu s predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom, a takav će naš odnos biti prema svakoj vlasti koju hrvatski narod izabere na slobodnim i demokratskim izborima.
Sudionici 3. konvencije HSK-a