Sastanak Glavnog odbora (5.-7. ožujka 1999. u Zagrebu)

HRVATSKI SVJETSKI KONGRES
OD 5. DO 7. OŽUJKA 1999. U ZAGREBU ODRŽAO SASTANAK GLAVNOG ODBORA
O GORUĆIM PITANJIMA KONKRETNO I AFIRMATIVNO

Piše Mario Petrović

Raspravljajući o aktualnoj problematici koja se tiče hrvatskog iseljeništva, Glavni odbor iznio je pred hrvatsku svekoliku javnost i svoje mišljenje o bankarskom sustavu, listi za dijasporu, mogućem ukidanju Ministarstva povratka i useljeništva te o vrlo važnim pitanjima glede Haaškog suda i Hrvata u BiH

U šestoj godini djelovanja Hrvatski svjetski kongres očekuje poboljšanje svoga djelovanja kako na lokalnoj, tako i na svjetskoj razini, poglavito ako se uzme u obzir da je prošle godine HSK primljen u članstvo krovne međunarodne institucije Ujedinjenih naroda. Istaknuto je to, među ostalim, na konferenciji za novinare održanoj u nedjelju 7. ožujka, koja je uslijedila nakon dvodnevnog zasjedanja Glavnog odbora HSK-a.

Predstavnici dijaspore u Saboru

Prema riječima predsjednika HSK-a dr. Šimuna Šite Ćorića, rad Glavnog odbora ove godine odvijao se u Zagrebu kako bi se što uspješnije održavala i izgrađivala veza Republike Hrvatske i hrvatskog izvandomovinstva, koje broji oko 3,5 milijuna Hrvata i građana hrvatskog podrijetla u šezdesetak zemalja svijeta. U dvodnevnom radu Glavnog odbora na zasjedanju u Starogradskoj vijećnici sudjelovala je većina predstavnika nacionalnih odbora pojedinih zemalja u kojima HSK djeluje. Prvog dana radilo se po skupinama pa su se tako sastali radni odbori za humanitarnu pomoć; za gospodarstvo i ulaganje; za promidžbu, medije i lobby; za mladež; za povratak u domovinu; za autohtone hrvatske manjine. Sastali su se još i rizničari te Internet skupina. U popodnevnim satima prvog dana započela je i plenarna sjednica koja je nastavljena i u subotu.

Mora se priznati da je zasjedanje Glavnog odbora HSK-a u domovinskim medijima izazvalo veliku pozornost. To je zamijetio i predsjednik Ćorić, koji je u uvodnom dijelu nedjeljne konferencije rekao kako je to bilo za očekivanje, poglavito uzme li se u obzir da je ova godina izborna. Komentirajući sastanak s predstavnicima parlamentarnih stranaka, dr. Ćorić je istaknuo kako su načelni stavovi parlamentaraca prema listi za dijasporu pozitivni, ali se činilo da je to samo zato da se ne bi zamjerili hrvatskom iseljeništvu. “Za nas nije pitanje “da” ili “ne” za listu za dijasporu. Mi je podržavamo. Samo je pitanje koji ljudi tu trebaju sjediti”, rekao je dr. Ćorić i zamolio sve u domovini da se iseljenike ne uvlači u političke borbe koje za cilj imaju samo osvajanje vlasti, dok pravi i istinski interes, a to je želja i briga za hrvatskog čovjeka u dijaspori, ostaje po strani. “Napominjem da bi bilo psihološki vrlo loše za hrvatsko izvandomovinstvo da se sada kaže kako ono ne može imati svoje predstavnike u Hrvatskom državnom saboru”, naglasio je predsjednik Ćorić.

K boljoj medijskoj povezanosti

Hrvatski svjetski kongres iznio je svoje zaključke i o drugim važnim pitanjima koje tište hrvatskog čovjeka uopće. No, ono na što je posebice upozoreno kao na velik problem su blokirane hrvatske banke u koje su hrvatski iseljenici, a na poziv hrvatske države, uložili veliki kapital, no sada ne mogu do njega. Kako se moglo čuti, velik je broj Hrvata iz inozemstva u hrvatske banke uložio cijelu svoju životnu ušteđevinu. Stoga su članovi Glavnog odbora pozvali hrvatsku Vladu da “ne dopusti propast tisuća hrvatskih štediša zbog povjerenja koje su dali hrvatskom bankarskom sustavu”. Istaknuto je s velikom ozbiljnošću da hrvatski iseljenici očekuju što hitnije rješavanja tog problema te da se nakon provedene istrage kazne počinitelji mogućih malverzacija. “Ne smije se gubiti povjerenje Hrvata iz dijaspore na takav način”, zaključak je članova Glavnog odbora.

Glavni odbor osvrnuo se i na moguće ukidanje Ministarstva povratka i useljeništva.

Predsjednik Ćorić kazao je kako se to doživljava kao popuštanje brige domovine za hrvatskog čovjeka u dijaspori, ali je istaknuo da je prije svega naglasak na tome da posao treba odraditi. Predsjednik HSK-a Šimun Šito Ćorić posebno je apelirao na odjele za iseljeništvo pri pojedinim ministarstvima da odrade svoj posao jer se, za sada, tu ne čini puno. Glavni odbor istaknuo je i potrebu bolje povezanosti Hrvata u domovini i onih u dijaspori, a od velike je važnosti da Hrvati u domovini što više saznaju o aktivnostima u hrvatskom izvandomovinstvu.

Na kraju treba dodati kako su predstavnici HSK-a imali dosta susreta s predstavnicima vlasti te su se tako susreli i s ministrom vanjskih poslova RH Matom Granićem, kojega su upoznali s akutnim problemima dijaspore.

HSK O posebno važnim pitanjima

Mnogobrojni novinari inzistirali su na tome da se čelništvo HSK-a posebno izjasni o nekim političkim pitanjima. Stoga je ravnateljica domovinskog sjedišta HSK-a obavijestila javnost da je Izvršni odbor HSK-a na posebnom sastanku u ponedjeljak 8. ožujka potvrdio kako podržava odluku međunarodne zajednice o Brčkom kao jedino razumno rješenje o tom multietničkom prostoru Bosne i Hercegovine. U isto vrijeme HSK apelira na međunarodnu zajednicu da ostvari proklamiranu ideju o povratku svih na svoja ognjišta, posebice protjeranih Hrvata.

HSK posebno podržava i Rezoluciju Hrvatskog državnog sabora o suradnji s Međunarodnim sudom u Den Haagu. U tom smislu, kako se ističe u priopćenju Marice Risek iz Domovinskog sjedišta, HSK kao jedina hrvatska nevladina međunarodna udruga članica UN-a moli Hrvatski državni sabor da budno prati postupke Haaškog tribunala, koji do sada prema hrvatskim pritvorenicima nipošto nisu bili besprijekorni, a sve u duhu predstavke koju je HSK uputio na sve međunarodne organizacije za obranu ljudskih prava.

Pošto je Melchior Mašina, predsjednik Hrvatske katoličke zajednice u Americi, koja uskoro slavi 100. obljetnicu osnutka, upoznao hrvatsku javnost s “Rezolucijom o Hrvatima u BiH”, HSK je odlučio podržati tu rezoluciju. Inače, u Rezoluciji koju je podržalo 40 hrvatskih udruga u Americi izražava se stajalište Amerikanaca hrvatskog podrijetla o potrebi revizije Daytonskog sporazuma. Svoj boravak u Zagrebu Mašina je iskoristio da u ime Hrvatske katoličke zajednice uruči 200 tisuća dolara pomoći Vukovaru.

HSK je, podržavajući tu rezoluciju, posebno istaknuo kako hrvatski narod u BiH mora uistinu biti zaštićen i ravnopravan s ostalim narodima na području cijele Bosne i Hercegovine.

Josip Ante Sovulj, glavni tajnik HSK-a: Apeliramo na odjele koji skrbe o iseljeništvu

Smatram da je Glavni odbor pronašao pravi smjer i time uvelike opravdao svoje sastajanje. Kao goruća pitanja važno je istaknuti rješavanje problema hrvatskih štediša iz iseljeništva. Povjerenje u hrvatsko bankarstvo Hrvata izvan domovine se ljulja i bit će jako loše ako se ovako nastavi. Istaknuo bih još i apel HSK-a koji smo uputili odjelima pri pojedinim ministarstvima koji bi trebali skrbiti ili, bolje rečeno, baviti se problematikom iseljenika: neka odrade svoj dio posla!

Vrlo je važno, dodao bih na kraju, što smo primljeni u UN. Jedino što nam sada preostaje jest da nađemo kadrove i osiguramo uvjete za njihov rad. Zato posebno apeliramo na sve hrvatske ustanove i institucije da nam se jave sa svojim prijedlozima jer naše prisustvo u najvećoj svjetskoj organizaciji, i to kao nevladine udruge, ima veliko značenje za cijelu našu zemlju,

Šimun Šito Ćorić, predsjednik HSK-a: Država mora preuzeti odgovornost

Glavni odbor raspravljao je o gorućim problemima koji tište hrvatsko iseljeništvo, A u to spadaju i problemi s hrvatskim bankama, moguće ukidanje Ministarstva povratka i useljeništva te lista za dijasporu, HSK i hrvatsko iseljeništvo o svakom problemu imaju svoje mišljenje, pa tako i o tim, sada za nas krucijalnim pitanjima, Dakle, osim naših unutarnjih stvari, raspravljalo se i o tome pa smo stoga poručili i vladajućima i oporbi da nas ne uvlače u svoje stranačke igre oko osvajanja vlasti. Siguran sam da se oporba ne bi bunila protiv liste za dijasporu kad bi imala svoje predstavnike u dijaspori i kada bi stekla glasače među Hrvatima izvan domovine, Mi inzistiramo na tome da dijaspora treba imati svoje predstavnike u Hrvatskom državnom saboru, No, po kojem modelu i koliki broj, to ostavljamo da se dogovore odgovorni u Hrvatskoj,

Glede hrvatskih banaka: činjenica je da su nas i država i razne državne ustanove tijekom svih ovih godina nukale da štedimo kod kuće i da ulažemo, Stoga država snosi i odgovornost prema štedišama te mi tražimo da se baš zbog te odgovornosti pobrine da štediše ne ostanu bez svojih uloga, To bi, smatramo, bilo zaista neodgovorno, S druge će se strane na taj način spasiti povjerenje u hrvatski bankarski sustav, Glede mogućeg ukidanja Ministarstva povratka, smatram, ima još pet ministarstava koja imaju odjele za useljeništvo, a nama je ključno samo to da državni službenici zaduženi za nas odrade posao za koji su zaduženi. Do sada nismo uvijek time bili zadovoljni. Podupiremo Ministarstvo povratka i useljeništva, a hoće li se ono zvati ured ili nekako drukčije, manje je važno, Važno je da obavlja poslove za nas izvan domovine.