Javni proglas: Hrvatski narod na prijelazu u treće tisučljeće i pred važne izbore u RH i BiH
HSK: Javni proglas
New York/Bern, pred Božić 1999.
HRVATSKI NAROD NA PRIJELAZU U TREĆE TISUĆLJEĆE I PRED VAŽNE IZBORE U RH I BIH
O odnosu domovina – izvandomovinstvo
Hrvati i njihovi potomci izvan domovine, tj. izvan RH i BiH, i u budućnosti će se vraćati, makar ne masovno, zastalno u domovinu, drugi će u njoj nalaziti mjesto svog školovanja (samo 1998. nostrificirane su diplome za preko deset tisuća djaka i studenata povratnika u RH), treći će u njoj posjećivati svoju rodbinu, četvrti će u njoj sve više nalaziti izvrsno turističko odredište ilili pogodno mjesto gospodarskog ulaganja, a svi će oni sve više prenositi i svoja iskustva i znanja s raznolikih područja naprednog svijeta. Ne smije se zaboraviti da je čak i u ovim poratnim vremenima godišnji priliv novca iz hrvatskog izvandomovinstva u domovinu veći od dvije milijarde američkih dolara. Stoga molimo i tražimo da odgovorne vlasti u RH i BiH trajno posvećuju posebnu pažnju odnosima s Hrvatima izvan domovine i da uklone sve smetnje u odnosu s njima.
Hrvatska zabrinutost s obje strane granice
Hrvate izvan domovine brine sve ono što i ljude u domovini: problemi u gospodarstvu, ljudi bez posla i radnici bez plaća, preveliki broj umirovljenika, nepošteno stečeno imanje i vlasnici bez odgovornosti, korupcija, nepouzdan bankarski sustav, kupovanje roba u inozemstvu na štetu hrvatskih proizvoda, ekološki problemi i slično. Svi očekujemo da posebice odgovorni na dužnosti u Hrvatskom državnom saboru i predsjednik RH u novom mandatu, što prije učine sve kako bismo se riješili ovakvoga ružnog stanja.
Izbori najboljih, bez obzira na stranačku pripadnost
Očekujemo da izbori u RH budu potpuno slobodni i fair, da ljudi po načelima savjesti i odgovornosti izaberu čestite i najsposobnije predvoditelje u društvu, bez obzira na stranačku pripadnost. Zabrinjava nas i mislimo da pri izbornim i postizbornim koalicijama nije politički mudro ni pošteno a priori odbacivati bilo koga komu narod iskaže povjerenje, a najmanje one koji su predvodili stvaranje i organiziranje hrvatske države u ovih njezinih najtežih i najslavnijih deset godina. Najbolje je za hrvatski nacionalni interes sastaviti u budućoj vlasti one najbolje, bez obzira na stranačku pripadnost.
Protiv ozakonjene izborne diskriminacije
I dalje najoštrije prosvjedujemo zbog diskriminacije u 11. izbornoj jedinici. To će ostati najveća nedemokratska mrlja na ovim izborima. Data nam je izborna jedinica s istim brojem glasača, a ne biramo isti broj zastupnika niti imamo iste uvjete biranja kao glasači u ostalih deset. Naš odlazak na biračka mjesta onemogućen je daljinama i do pet tisuća kilometara, a nije nam data mogućnost dopisnog glasovanja. Za ovakvu diskriminaciju znamo da su najodgovorniji oporbena Šestorka (iz stranačkih, a ne hrvatskih interesa) i Međunarodna zajednica, a obje se, očito, neuvjerljivo zaklinju u demokraciju. Nismo zadovoljni ni što je HDZ morao popustiti pod tim pritiscima.
Svi na izbore, bez obzira na očitu diskriminaciju u 11. izbornoj jedinici
Bez obzira na očitu diskriminaciju u 11. izbornoj jedinici u koju spadaju hrvatski državljani s prebivalištem izvan RH, HSK poziva sve glasače u toj ali i u svim drugim izbornim jedinicama, da svi neizostavno iziđu na izbore i dadnu svoj glas onima koji će najupsješnije i najpoštenije čuvati i promicati hrvatske nacionalne interese u doniovini i svijetu.
Uplitanja Međunarodne zajednice i protektorat nad BiH
Svim silama podupirući svaki rast demokracije, apeliramo da hrvatski glasači ne nasjednu pritiscima i drugim vrstama javnog i tajnog uplitanja Međunarodne zajednice u društveno-političke i druge odnose u RH, jer nisu im uvijek ni prozirne ni u nedvojbenom hrvatskom interesu sve namjere.
Apeliramo na Međunarodnu zajednicu da u svom protektoratu nad BiH sačuva ljudsko lice, poštujući nacionalne i kulturalne posebnosti pojedinih naroda. Pri tom je čak besmisleno inzistirati na dva entiteta, ako bi tri doprinijela zdravijim i učinkovitijim odnosima među narodima, a BiH zemljom prosperiteta i veće sigurnosti. Jer ako Protektorat ne osigura zemlju triju suverenih i zadovoljnih susjeda, uzalud će u konačnici biti sve njegove prisile, veliki napori i investicije. Ne samo da bez tog temelja BiH zasigurno neće imati budućnosti već će ta neučinkovitost Međunarodne zajednice biti izvor novih zala u budućnosti.
Protiv nečasnog odnosa nekih iz Međunarodne zajednice
Zapad i ono što obično zovemo Međunarodnom zajednicom nisu mogli potkupiti dr.
Franju Tuđmana. Mogla je njih smetati Tuđmanova čvrsta ruka i još štogod u vremenima rata i poraća, ali ne bi oni na to trošili riječi da su mogli s dr. Tuđmanom manipulirati na štetu hrvatskih, a u korist svojih interesa. Stoga su se i ovih bremenitih dana za hrvatski narod, pokušali svetiti Hrvatskoj i dr. Tuđmanu kroz klevetnička i primitivna izvješća nekih svojih medija, ali i izostankom na posljednjem ispraćaju. I pokazaše se u tom trenutku oholo uzdignuti svojom političko-financijskom premoći nad mladom Hrvatskom, ali i sa svojom neljudskošću. Stoga se s većinom hrvatskih ljudi zgražamo nad tom njihovom nečasnošću.
O Hrvatima izvan domovine nikada bez njih
Najuljudnije molimo i zahtjevamo od hrvatskih vlasti da se ubuduće, kad se god budu donosile bilo kakve odluke vezane za Hrvate izvan domovine, redovito i temeljito konzultiraju sa stručnim pojedincima i ustanovama koji poznaju hrvatsko izvandomovinstvo.
Odnos RH prema Hrvatima iz BiH
Republika Hrvatska treba sve učiniti da se Hrvati iz BiH ne osjeću Hrvatima drugog reda. Zastrašujući je nacionalni i politički promašaj od naše i njihove BiH stvarati im kompleks, umjesto da se na njih na tim prostorima počne praktično gledati kao na prednost i za BiH i za RH. Svaki autoritarni kao i ignorantski odnos prema Hrvatima BiH u konačnici šteti i njima i interesima RH te značajno slabi njihovu unutarnju poziciju prema druga dva naroda.
Također je nepravedno praviti razliku među stradalnicima i potrebnima HV-a i HVO-a iz domovinskog rata. Ta svi su se oni borili za slobodu i suverenitet jednoga te istog naroda na hrvatskim etničkim prostorima. Hrvatima u BiH želimo da se opru svim vrstama pritisaka i traže najbolje načine povratka i ostanka na svojim rodnim ognjištima, da uvijek biraju za svoje predvoditelje čestite i sposobne ljude, te da shvate, da danas oni sami najviše mogu sebi pomoći.
Za hrvatske kadrove u diplomatskim predstavništvima BiH Posebice tražimo da odgovorni iz Međunarodne zajednice i iz vlasti BiH bez daljnjeg otezanja učine sve kako bi hrvatski kadrovi bili pravednije zastupljeni u diplomatskim predstavništvima BiH. Još uvijek su diplomatska predstavništva BiH u najvećoj mjeri zaposjednuta muslimanskim kadrovima, pa njihovo djelovanje na diplomatskom polju ne odgovara uvijek izbalansiranim potrebama svih triju naroda u BiH.
Posebne prilike autohtonih Hrvata
Uopozoravamo na specifične potrebe autohtonih Hrvata, posebice na teške prilike onih u Vojvodini i Boki Kotorskoj. Ta oni su tamo od starina svoji na svome, bez obzira što ih je sudbina političkovojnih prekrajanja granica ostavila izvan dviju hrvatskih država, RH i BiH. Ni njih se ni u jednoj brizi za etničku Hrvatsku ne smije zaboraviti.
Propale hrvatske banke i oštećeni štediše
Posljedice propalih ili nelikvidnih hrvatskih banaka zadesile su stotine tisuća Hrvata iz RH, BiH i hrvatskog izvandomovinstva. Odgovornost države za tu nesreću ne može se iskupiti s osiguranih stotinu tisuća kuna po štediši. Državni sluzbenici su nas više godina ope-tovano pozivali da štedimo u domovinskim bankama, a zadužena državna tijela nisu uspje-šno nadgledala poslovanje tih financijskih institucija. Stoga zbog osnovne pravednosti, ali i zbog povjerenja u hrvatski bankarski sustav, tražimo da se RH bez odgađanja obveže u doglednoj budućnosti, čim se izvuče iz financijske krize, vratiti makar glavnicu svim oštećenim štedišama i njihovim obiteljima. Inače, ljudi će se osjećati pokradenima od svoje vlastite države.
Hrvatski uznici u Den Haagu i SAD
Potrebno je da se hrvatske vlasti u RH, ali i u BiH povodom ovog preloma stoljeća i tisućljeća odlučnije zauzmu za hrvatske zatvorenike u Den Haagu kao i za one u američkim zatvorima. Sve je očitije, da se u Den Haagu radi o čisto političkim komponentama suđenja Hrvatima, te da se američke vlasti na dosadašnje hrvatske zamolbe i prijedloge za pravno i stvarno rješenje tih slučajeva oglušuju u biti ne iz pravnih, već iz politički pristranih razloga.
Prednosti i opasnosti “ulaska” u Europu
Poznato je da Hrvatska i BiH u prvom redu iz gospodarsko-političkih potreba, ali i drugih interesa s pravom teži biti ravnopravan član te međunarodne zajednice. Apeliramo na najodgovornije u hrvatskom društvu, da uz prednosti koje time žele steći, sustavno proučavaju i nemale negativne utjecaje koji dolaze sa Zapada, a koji bi mogli naškoditi hrvatskom narodnom biću i njegovim bogatim specifičnostima.
Prisutnost Crkve među Hrvatima u siromašnim zemljama svijeta
Molimo i tražimo od hrvatskih crkvenih vlasti da nađu bolje načine kako će otvara-njem hrvatskih kat. misija u siromašnim zemljama svijeta biti na usluzi tamošnjim Hrvatima, a ne samo u onima gdje su dobre financijske mogućnosti, pa možda i interesi. Koliko god nema optimalan broj svećenika na raspolaganju, poznato nam je da desetine i desetine hrvatskih svećenika, primjerice, djeluju na njemačkim župama.
U ime HSK-a
dr. Šimun Šito Ćorić, predsjednik HSK-a
Josip Ante Sovulj, glavni tajnik HSK-a