Matica br. 7/2004., Željka Lešić, Dobro došli kući

MATICA br. 7/2004., napisala Željka Lešić
HSK PONOVNO U MATICI

DOBRO DOŠLI KUĆI

Nakon sastanka Glavnoga odbora Hrvatskoga svjetskoga kongresa (HSK) u Sarajevu, koji je održan od 5. do 8. srpnja, i usvajanja Rezolucije HSK o BiH i hrvatskome narodu u njoj, u petak, 9. srpnja u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu HSK je održao tiskovnu konferenciju. Na njoj je njegov čelni čovjek, dr. Šimun Šito Ćorić govorio o radu i rezultatima te krovne hrvatske iseljeničke organizacije koja objedinjuje 30 nacionalnih kongresa iz 30 zemalja cijeloga svijela, te o izvješću o godišnjim priznanjima značajnim pojedincima i institucijama. Tom je prigodom medijima predstavio usvojenu Rezoluciju HSK o BiH i hrvatskome narodu u njoj. Kako je Glavni odbor HSK po prvi put u jedanaest godina njegova postojanja zasjedao u Sarajevu, predsjednik HSK dr. Šimun Šito Ćorić odmah je na početku objasnio zašto su odabrali Sarajevo.

Obično susrete kad je u pitanju HSK imamo ovdje u Zagrebu, ali zbog teških prilika Hrvata u BiH, odlučili smo se za Sarajevo i bio je to puni pogodak – izjavio je dr. Ćorić, napomenuvši kako im je domaćin bio kardinal Vinko Puljić i Vrhbosanska nadbiskupija. Prema riječima predsjednika Ćorića, tijekom trodnevnoga sarajevskoga zasjedanja čelnici HSK su imali brojne neformalne susrete s predstavnicima političkoga i javnoga života Hrvatske i BiH, od rektora Sveučilišta u Mostaru, predsjednika Predsjedništva BiH Dragana Ćovića, do ravnatelja HMI-a Nikole Jelinčića, te predstavnika OSCE-a. Cilj tih susreta je, po riječima predsjednika HSK dr. Ćorića, ostvarivanje čvrste povezanosti dviju domovina hrvatskoga naroda i hrvatskoga izvandomovinstva koje broji 3,5 milijuna Hrvata i građana hrvatskog podrijetla diljem svijeta.

Uza sve to što smo mislili da razumijemo prateći vijesti, nakon ovog susreta vidi se kako i mi i mediji u RH, kao i ljudi u njoj nemamo dovoljan uvid u situaciju u tom dijelu našega naroda ili u toj našoj drugoj državi. Dajući važnost problemima u BiH, mi smo za ovu priliku pripremili Rezoluciju o BiH i hrvatskome narodu u njoj – istaknuo je dr. Šito Ćorić.

U Rezoluciji koja je upućena vladama država EU-a, SAD-a, BiH i RH upozorava se na teške prilike u BiH, posebice na položaj hrvatskoga naroda, te se iznose prijedlozi za podupiranje što bržeg ostvarivanja boljitka za sve građane BiH. U njoj se napominje kako je odgovornost Zapada za BiH velika, a ističe se i kako dosadašnji postupci predstavnika međunarodne zajednice u BiH nisu ni jednom narodu donijeli sigurnost niti trajni napredak.

Daytonski sporazum je zaustavio rat, ali od sporazuma se nije dalje pomaklo. Prateći prilike u BiH možemo zaključiti kako ni jedan narod nije zadovoljan i sat međunarodne zajednice stao je u Daytonu – izjavio je na konferenciji predsjednik HSK. Tom je prigodom istaknuo kako bi se u traženju odgovarajućeg mogućeg rješenja za BiH trebalo razmisliti i isprobati kantonalni švicarski ili regionalni belgijski model.

U Rezoluciji HSK upozorava i na nedemokratske i nasilne postupke međunarodne zajednice, osobito prema hrvatskome nacionalnome biću.

Kad smo slušali izvješća biskupa Franje Komarice koji je predsjednik Biskupske konferencije u BiH, što sve zna i što je iskusio, ne možemo drugačije razmišljati nego da netko namjerno želi maknuti Hrvate iz Bosne – rekao je Šito Ćorić.

HSK u Rezoluciji upozorava i na nužnost zaustavljanja iseljavanja Hrvata iz BiH, kao i na hitno poduzimanje gospodarskih i političkih mjera za zaustavljanje iseljavanja Hrvata iz BiH i za osiguravanje povratka na njihova ognjišta. Naglašeno je kako je, primjerice, od predratnih 220’000 katolika u RS danas ostalo svega 11 ‘000.

Rezolucijom je vlastima u BiH predloženo da osiguraju na državnoj razini institucije koje će sustavno brinuti za svoje građane izvan BiH, kao i da razmotre prave mogućnosti njihovih predstavnika u Parlamentu BiH. Rezolucijom su obuhvaćene i žrtve Haaškoga suda.

HSK je od početka načelno za Haaški sud i odgovornost pojedinaca za ratne zločine, ali neprofesionalni, sumnjivi i montirani procesi na tom sudu ne mogu se odšutjeti – istaknuo je Ćorić navodeći kako se očito iz političkih razloga najviše inzistira na hrvatskoj krivnji. Zamolio je Vladu RH i BiH da službeno zatraže od Tribunala da osuđenici s pravomoćnim presudama kaznu mogu izdržavali u svojoj zemlji. Osim toga, u Rezoluciji HSK apelira se na hrvatske predstavnike vlasti u BiH za odlučnije zauzimanje za hrvatske interese, te na Vladu RH da, prema Ustavnim obvezama, vodi sustavnu i veću brigu za Hrvate u BiH. Kako je u Rezoluciji najavljena i 60. obljetnica Bleiburga, uz hrvatske, pozvane su i muslimanske vlasti i udruge na komemoraciju u Bleiburg u svibnju sljedeće godine, budući je tamo, prema istraživanju imama Idriza Bešlića, stradalo oko 50.000 Muslimana.

Na kraju Rezolucije HSK je pozvao vlast, građane i medije BiH da više rade na toleranciji i pomirenju među narodima. Na tiskovnoj konferenciji je predsjednik HSK dr. Šito Ćorić govorio i o odnosu HSK – izvandomovinstvo i domovina. Istaknuo je kako mu je drago što se u Vladi RH osjećaju određeni pomaci, te da se na razini države pokušava donijeti sustav u svezi iseljeništva …

Bez obzira koja vlast dođe, neka bude pravilan odnos prema Hrvatima izvan domovine – veli Šito Ćorić. Tom je prigodom pozdravio i inicijativu u MVP o osnutku Uprave za Hrvate izvan domovine. Na novinarski upit zašto taj ured nije još uspostavljen, dr. Ćorić je odgovorio da je Kongres već postavio to pitanje nadležnima te da će i dalje pozorno pratiti situaciju.

Što se tiče HMI-a, napomenuo je: Dobra je vijest da se HSK ponovo vraća u Maticu.

Tamo je ponovo naše domovinsko sjedište. To nas veseli i zahvalni smo upravi HMI na suradnji i zajedničkom radu za dobrobit naših ljudi izvan domovine – istaknuo je dr. Šimun Šito Ćorić napomenuvši kako je imao konstruktivne razgovore s ravnateljem HMI u Sarajevu prigodom sastanka Glavnog odbora HSK. Kako po mišljenju Šite Ćorića u domovini nema sustavnih informacija o Hrvatima izvan domovine, predložio je da se u tiražnim hrvatskim novinama tiska prilog o Hrvatima izvan domovine.

Tom je prigodom najavio i popodnevni sastanak predstavnika HSK u HOO-u gdje će iznijeti ideju o održavanju sveopće CRO OLIMPIJADE koja bi se održavala svake 4 godine. Na tiskovnoj konferenciji je predsjednik HSK govorio i o izbornoj konvenciji HSK sljedeće godine u svibnju, a održat će se u Zagrebu nakon komemoracije u Bleiburgu.

Na kraju tiskovne konferencije bilo je riječi o godišnjim priznanjima značajnim pojedincima i institucijama. Zahvalnicu koju svake godine dodjeljuju strancu koji se zauzima za hrvatske interese ove godine je dobila kanadska parlamentarka Sofia Li Jung, svečanu zahvalnicu za brigu za Hrvate izvan domovine na sveopćem planu HSK je dao Vinku Puljiću. Priznanja su još dobili HRT Mostar, OŠ Petra Bakule iz Mostara, dok je godišnju nagradu za promicanje prava čovjeka, posebno hrvatskih interesa i prava dobio biskup Franjo Komarica. Nagrada HSK za medijsko praćenje Hrvata izvan domovine uručena je u Zagrebu ravnateljici domovinskog ureda HSK, Marici Risek.