Godišnji sastanak Hrvatskog svjetskog kongresa, ožujak 2007.
Otvoren svim Hrvatima izvan domovine
Kongres vrlo uspješno djeluje među 4,5 milijuna Hrvata i ljudi hrvatskoga podrijetla na svim kontinentima
Napisala: Diana Šimurina-Šoufek Snimio: Žorži Paro
Središnji odbor Hrvatskoga svjetskoga kongresa, međunarodne, neprofi tne, nevladine i nestranačke organizacije svoj godišnji sastanak 5., 6, i 7. ožujka održao je u Zagrebu. Prvoga dana na sastanku u Hrvatskoj matici iseljenika, uz vodstvo i delegate Kongresa, bili su prisutni i pomoćnica ministrice vanjskih poslova i EI Mirjana Bohanec Vidović, Branko Barbić iz saborskoga Odbora za iseljeništvo, ravnatelj inozemne pastve don Ante Kutleša i ravnateljica HMI Katarina Fuček. Nakon trodnevna zasjedanja Središnjega odbora Kongresa – predsjednik B. Mikšić, prvi tajnik J. A. Sovulj, drugi tajnik . F. Pavić, I. Curman, B. Marić, J. Gadze, S. Asić, J. Strika, Ž. Lešić – donijeti su Izjava, Apel i Rezolucija i uspostavljeni mnogi značajni kontakti s predstavnicima medija, političkoga, gospodarskoga i crkvenoga života domovine. Dodijeljena su i priznanja Kongresa za povezivanje izvandomovinske i domovinske Hrvatske i širenje istine o njoj u svijetu, predana na press konferenciji održanoj 8. ožujka u HMI, i to zadarskome nadbiskupu mons. Ivanu Prenđi i Anđelku Tomasoviću iz Adelaidea. U Izjavi Kongres izlaže svoj stav o potrebi da Međunarodna zajednica prihvati i prepozna krivce za rat i žrtve na prostorima bivše zajedničke države. HSK u Apelu za zaštitu povijesnih i kulturnih stečevina i hrvatskih nacionalnih vrijednosti, među inim, poručuje : “Hrvati kao jedan od najstarijih europskih naroda…ima pravo na zaštitu svojih povijesnih stečevina, na očuvanje vitalnih nacionalnih interesa, kulture, vjere…, kako bi na njima gradio svoju budućnost”. Važno je spomenuti kako je Kongres osnovan 1993. godine kako bi povezao hrvatske izvandomovinske udruge i ustanove u cilju snažnijega djelovanja, promocije i zastupanja hrvatskih interesa u svijetu. Predsjednik joj je uspješni poslovni čovjek Boris Mikšić, Zagrepčanin s američkom adresom i ulagač u nove poslove u Hrvatskoj. HSK, uz Domovinsko sjedište u Zagrebu koje vodi novinarka Željka Lešić, ima i svoga UN predstavnika u New Yorku, prof. dr. Maria Viskovicha. U Zagrebu okupljeni odbornici Kongresa iz Njemačke, Slovačke, Švicarske, Francuske, Italije, Makedonije, Amerike, Argentine i Australije na sastancima u HMI, međusobno, i na radnim večerama, s gostima iz domovine, raspravljali su o nizu tema vezanih uz položaj iseljenika i njihovu (re)integraciju u hrvatsko društvo. Plod konstruktivnih rasprava je i Rezolucija koja, u 9 točaka, pojašnjava stavove ove krovne organizacije Hrvata u svijetu. Ukratko, donosi niz stajališta, prijedloga i dvojbi s kojima brojno članstvo želi upoznati hrvatsku javnost. HSK je, stoji u Rezoluciji, zabrinut zbog zanemarivanja Hrvata koji žive izvan granica Republike Hrvatske,
i to u državnoj politici, sredstvima javnog priopćavanja, u kulturnom, političkom i gospodarskom životu i članstvo drži potrebnim da se Hrvatima u susjednoj republici pruži sva potrebna pomoć, kako bi ostvarili prava koja su im onemogućena ili uskraćena. Kongres podržava prijedlog o “lustraciji”, kao i donošenje nekih novih zakona. Hrvatski svjetski kongres zaključuje kako u našoj državi ne postoji svestrano osposobljena ustanova koja bi se bavila rješavanjem iseljeničkih problema i koja bi doprinosila njihovu povezivanju s matičnom domovinom. Pomno prateći politička i društvena gibanja u Hrvatskoj, HSK ostaje i dalje nestranačka udruga otvorena svim Hrvatima koji žive izvan matične domovine.