Izjave predstavnika Glavnog odbora HSK-a

IZJAVE PREDSTAVNIKA GLAVNOG ODBORA HRVATSKOG SVJETSKOG KONGRESA

Piše N. Besirević

Željko Jakić, predsjednik RO za mladež: Nezadovoljan sam nedolaskom mladih

Okupljanje HSK-a u Zagrebu vrlo je vrijedno jer je HSK još u stasa nju pa ga ovakvi skupovi uobličuju u nešto konkretno, Premda, što se tiče Odbora za mladež, koji vodim od 1998, godine, i nisam previše zadovoljan zato što nisu bili nazočni predstavnici nacionalnih odbora za mladež, Došli su samo predstavnici iz Njemačke i Švedske, a preduvjet projekata koji bi bili ostvarivi je da su ljudi prisutni i da se mogu sučeljavati različita mišljenja, jer samo iz toga može nastati nešto, Zašto je interes mladih manji – to ne mogu objasniti, Kontaktirao sam sve nacionalne kongrese i naišao na vrlo malen interes, Zato bih želio te poručujem da mi se jave predstavnici mladih kako bismo napokon krenuli s mrtve točke, osobito stoga što u radu imamo apsolutnu podršku HSK-a,

Dr. Mijo Karagić, predsjednik RO za autohtone Hrvate: Uspo­stavili smo kontakte

Budući da pripadam autohtonom hrvatskom izvandomovinstvu i prvi put sam na ovoj sjednici Središnjeg odbora HSK-a, uglavnom slušam ljude iz prekooceanskih i zapadnih zemalja, no njihova nas se problematika manje tiče. Nas prvenstveno zanima kako očuvati naše hrvatstvo, koje smo čuvali tijekom pet stoljeća u Mađarskoj, Austriji, Slovačkoj, Češkoj, Italiji i Rumunjskoj, te sudbina naših najmlađih naraštaja. Zato smo od HSK-a već od samog njegova osnivanja zahtijevali posebno mjesto, što je čelništvo HSK-a prepoznalo te je i utemeljen poseban odbor. Iako trenutačno nemamo program djelovanja, ovaj nam je skup pomogao u dogovoru za uspostavljanje tješnjih veza Hrvata u spomenutim zemljama. A to je najvažnije.

Diana Vukušić, predsjednica RO za lobby: Trebamo ljude koji zaista žele raditi

Svake godine HSK postaje sve više organizacijom koja ima sve uhodanije strukture pa su se u svakoj zemlji izdvojili ljudi koji zaista žele raditi. Svi su se oni uklopili u sustav rada pa se više ne ponavljaju iste pogreške, a više se govori i o realnim projektima, o onome što se može sprovesti. Napokon smo postali svjesni svojih ograničenja, ali i mogućnosti te smo istakli i zajedničke probleme nacionalnih kongresa: provedba zajedničkih projekata koji se trebaju provesti u svakoj državi. No, u pojedinim se zemljama odbori bore da prežive, bore se za registriranje udruga, financijsku osnovu i pronalazak optimalnog broja ljudi. Funkcija našeg odbora je povezivanje Hrvata na svjetskoj razini u promicanju istine o Hrvatskoj, s čime još nismo zadovoljni, no lobiranje, informiranje i promocija ipak dobro funkcioniraju u pojedinim zemljama, posebno u SAD. Zato se u promicanju tih ciljeva trebaju boriti predstavnici nacionalnih kongresa.

Antun T. Berić, predsjednik RO za povratak i useljeništvo: Želimo ukinuti restriktivne mjere Vlade RH pri povratku

Činjenica je da nas Hrvata ima svagdje: od Rusije, Hong Konga do Zapada. Sa svih tih strana svijeta došli su ljudi sa svojim specifičnim problemima pa se na ovakvim skupovima upoznajemo, pokušavamo pomoći u kritičnim situacijama, primjerice, u Rumunjskoj ili na Kosovu, pri čemu uskaču imućniji Hrvati iz naprednijih zemalja. Vani živi gotovo čitava jedna Hrvatska pa je zato primarni cilj ovog odbora olakšati povratak u Hrvatsku svim iseljenicima odakle god dolazili te im pomoći pri investiranju. Naš je cilj ukloniti restriktivne mjere s kojima se suočavaju naši Hrvati pri povratku u domovinu, a to se odnosi prvenstveno na usklađivanje dokumenata i liste predmeta koje se nakon povratka mogu unijeti u Hrvatsku. O tome smo razgovarali i s premijerom Matešom, a dolazak na ovaj skup u Zagreb vrlo nam je pomogao u tome.

Dubravka Šuto, predsjednica Hrvatsko-brazilskog kongresa:

Ne ispunjavaju svi nacionalni kongresi svoje obveze

Ovakvo je okupljanje nacionalnih kongresa u domovini jako važno. U HSK-u sam već jako dugo, ali prvi sam put mogla biti nazočna na jednom ovakvom sastanku. Naznačeni su osnovni problemi, prvenstveno u organizaciji nacionalnih kongresa u pojedinim zemljama. Često se, naime, ne ispuni ono što je dogovoreno, a zbog velikog broja zemalja teško je sve izbalansirati. Naravno, kao i u svakoj drugoj organizaciji, i ovdje ima dosta problema, ali ipak valja uzeti u obzir sve ono dobro što je učinjeno – recimo, povezivanje Hrvata na svjetskoj razini. Upravo na tome trebamo raditi više.

Jerko Sumera, predsjednik Hrvatsko-američkog kongresa: Treba poboljšati komunikaciju Hrvata u svijetu

Na ovom redovitom skupu HSK-a delegirano je nas petero delegata iz Hrvatskog američkog kongresa. Došli smo uskladiti aktivnosti i ostvariti bolju komunikaciju kako bi ubuduće rad bio bolji. U HSK-u se ne radi ni o kakvim problemima koje bi trebalo rješavati, nego o instituciji koja djeluje na svjetskom nivou i iznalazi rješenja za pomoć domovini, koje smo neotuđivi dio, te učinkovitijoj promidžbi hrvatskih nacionalnih interesa u zemljama u kojima djelujemo. Zato je osnovni problem kako poboljšati komunikaciju Hrvata u svijetu, a to se ostvaruje inteziviranjem kontakata. Tome pomažu i ovakvi skupovi HSK-a. No za rješenje najvažnijeg problema – povratak Hrvata u domovinu – još nisu stvoreni temeljni gospodarski uvjeti.

Ivan Curman, kontinentalni dopredsjednik HSK-a za Sjevernu Ameriku i predsjednik Hrvatsko-kanadskog kongresa: Skupovi HSK-a nas učvršćuju u zajedništvu

Ovaj skup je jako važan, kao i svi dosadašnji, jer sumira sve ono što smo napravili u proteklih šest godina. On je i mjesto na kojem se dogovaraju budući projekti. Na ovakvim skupovima se potvrđuje da svaka zemlja ima svojih problema te da u tome nijedna nije ista. O osobama koje rade u pojedinim nacionalnim kongresima ovisi koliko će i koliko žele potrošiti vremena za pojedini projekt, primjerice, za koncert ili glazbeno-scenska događanja. I atome se dogovaramo na ovakvim skupovima. Mogućnosti ima, ali čini se da su se ljudi pomalo umorili. Zato je bitno da se sastanemo baš u Hrvatskoj jer za nas koji dolazimo iz SAD-a, Kanade, Južne Amerike ili Australije ovaj je skup važan jer nas učvrščuje u zajedništvu i potiče na budući rad.