Rezolucija HSK-a o Bosni i Hercegovini i hrvatskom narodu u njoj

VLADAMA DRŽAVA EU, SAD-A, BIH I REPUBLIKE HRVATSKE
Sarajevo, 8. srpnja 2004.
REZOLUCIJA HSK O BOSNI I HERCEGOVINI I HRVATSKOM NARODU U NJOJ

Sa sastanka svog Glavnog odbora (GO) od 5. do 8. srpnja 2004. u Sarajevu, Hrvatski svjetski kongres (HSK) šalje naslovljenima ovu izjavu, želeći upozoriti na teške prilike države Bosne i Hercegovine, posebice Hrvata u njoj, te svojim prijedlozima poduprijeti što brže ostvarenje boljitka svih građana BiH i opće stabilnosti u ovom dijelu svijeta.

Bosna i Hercegovina (BiH) i odgovornost Zapada

U današnjim okolnostima BiH kao pravna država može jedino sretno zaživjeti ako sva tri naroda u njoj izgrade svoju suverenost i ravnopravno imadnu nedvojbene mogućnosti njegovanja i čuvanja svojih nacionalnih i pokrajinskih vrijednosti. Tek kao takva BiH će moći naći svoje mjesto u raznolikosti ujedinjene Europe. Dosadašnji postupci i postignuća predstavnika Međunarodne zajednice u BiH, čini se, nijednom narodu, a zasigurno ne hrvatskom, nisu donijeli sigurnost u trajni napredak. Zapad snosi veliku odgovornost za nespriječeni rat u BiH kao i do danas za neučinkovite i nedemokratske odnose u državi. Daytonski sporazum zaustavio je rat, ali se pokazao manjkavim i lošim za funkcioniranje države. Gaženje prava bilo kojeg naroda ili svako nastojanje oko stvaranja unitarne BiH, bilo na razini države ili Federacije, označava polaganje temelja nekom novom sukobu u toj napaćenoj zemlji.

Švicarski ilili belgijski model za BiH

HSK kao najjača hrvatska međunarodna organizacija Hrvata i njihovih potomaka izvan Republike Hrvatske i BiH, podržat će svako rješenje za BiH o kojem se slobodno dogovore sva tri naroda. Sa svoje strane predlažemo da se u traženju konačnog rješenja temeljito razmotri švicarski kantonaini i belgijski regionalni model. Ozbiljno nam se čini da bi se oni mogli na zadovoljstvo sva tri naroda uspješno primijeniti, samo što bi se uz tamošnje uvažavanje jezične i vjerske pripadnosti, u BiH uvažavala i ona nacionalna.

Nedemokratski i nasilni postupci

Nasilni postupci Međunarodne zajednice ili oni koji diskriminiraju bilo koji narod u bilo kojem pogledu, ne doprinose općem dobru ni izgradnji povjerenja među građanima BiH. Prema hrvatskom narodu u BiH cijeli je niz takvih postupaka za koje se Međunarodna zajednica treba ispričati i što prije ih ispraviti: ograničavanje hrvatskog medijskog prostora, gušenje hrvatskih školskih ustanova i programa, nanošenje štete hrvatskim poduzećima i privatnom vlasništvu nasilnim postupcima, toleriranje asimilacije Hrvata, neprofesionalni i montirani sudski procesi, nametanje nedemokratskih izbornih pravila, brisanje legalno izabranih zastupnika, zabranjivanje nacionalnih simbola, nepravedna raspodjela sredstava iz raznih fondova, jednostrano i krivo portretiranje Hrvata u službenim izvješćima međunarodnih tijela i sl. Takvo ponašanje Zapada više nas podsjeća na bivšu jugoslavensku diktaturu nego na demokraciju kojoj težimo.

Zaustavljanje iseljavanja i programi povratka

Ovdje ističemo hitnu nužnost poduzimanja gospodarskih i političkih mjera za zaustavljanje iseljavanja Hrvata iz BiH i za osiguravanje povratka na vlastita ognjišta. Kao primjer, zlokobno je da se od oko 220.000 prognanih Hrvata samo s područja Banjalučke biskupije, dosad vratilo svojim kućama tek 11.000. Upozoravamo da su bosanskohercegovački Hrvati od pamtivijeka i u navalama najgorih osvajača uspjeti sačuvati granicu zapadne kulture. Nedopustivo je da nas se danas pod grubim protektoratom demokratskog Zapada zatire i kulturne granice nasilno sužavaju.

Građani BiH u inozemstvu

Vrijeme je da vlasti BiH osiguraju na državnoj i nevladinoj razini institucije koje će sustavno voditi brigu za svoje građane izvan BiH, te razmotre pravne mogućnosti njihovih predstavnika u parlamentu BiH. Oni bi zastupali zajedničke interese BiH i njezina izvandomovinstva, ali i prenosili najbolja iskustva iz zemalja gdje žive.

Žrtve Haaškog suda

HSK od početka načelno podupire instituciju Haaškog suda, ali i prosvjeduje protiv nekih postupaka prema Hrvatima. Hrvati u BiH najviše su stradali za vrijeme zadnjeg rata, i to toliko da ih je danas u BiH ostalo samo oko 50% od predratnog broja. Nedvojbeno je da krivci na svim stranama svijeta moraju odgovarati za ratne zločine, ali je strašno da Haaški sud, očito iz političkih razloga, najviše insistira na hrvatskoj krivnji, nepravedno je mjeri i stalno nam svojim aktima niječe pravo na samoobranu. Dovoljno se prisjetiti smrtno visokih kazna pojedincima, pa dosad osmorice(!) Hrvata koje su morali iz Haaga pustiti kućama jer su im se optužnice pokazale bez osnove) ili najnovijeg slučaja druge osmorice Hrvata koji su se dobrovoljno predali Haaškom sudu. Stoga u ime pravde zahtijevamo a) da se iz Haaškog suda izbace svi elementi političkih suđenja i naginjanja izjednačavanju krivnje na svim stranama, b) da se konačno osiguraju odštete za nevine ljude koji su javno proglašeni ratnim zločincima i ležali u zatvoru dok su im obitelji nesnosno patile, e) da se pritvorenima omogući brz početak suđenja, a ako to nije moguće, da im se omogući čekanje suđenja na slobodi. Molimo Vlade RH i BiH, da službeno zatraže od Haaškog suda da osuđenici s pravomoćnom presudom mogu izdržavati kazne u svojoj zemlji. Ne isprave li se hitno ove nepravde, uistinu će biti opravdano podizati spomenike žrtvama Haaškog suda.

Apeli i podrške

Apeliramo na hrvatske vlasti u BiH da se odlučnije zauzimaju za hrvatske interese, na Vladu RH da prema svojim ustavnim obvezama vodi veću i sustavnu brigu za Hrvate u BiH, a pozivamo poslovno uspješne i moćne Hrvate izvan domovine, među njima i one okupljene u nedavno uspostavljenoj “Grupi 100” u SAD-u, da svoja ulaganja okrenu i prema BiH. Podržavamo vodstvo Katoličke crkve u BiH, posebice Biskupsku konferenciju i franjevačke provincijalate u Sarajevu i Mostaru, u borbi za ljudska i narodna prava Hrvata i drugih naroda, za očuvanje i promicanje kršćanskih vrijednosti i zapadne kulture u BiH.

60-a obljetnica Bleiburga

Dogodine je 60-a obljetnica najveće hrvatske tragedije u povijesti, žrtava Bleiburga i Križnog puta. Uz hrvatske, pozivamo i muslimanske vlasti, udruge i pojedince na ovu komemoraciju u Bleiburg u svibnju 2005. godine, jer tamo je stradalo (prema najnovijem istraživanju imama I. Bešića) i oko 50.000 Muslimana.

Nužnost tolerancije i pomirenja

Koliko god to teško i mučno bilo, za žrtve posebice, pozivamo vlasti, građane i medije BiH, da još više rade na toleranciji i pomirenju među narodima. Vrijeme je da se ukloni kompleks i tabu nacionalnog na svim razinama. Mislimo na nacionalno u zdravom i obogaćujućem smislu, sve do korektnih susjedskih, pa i prijateljskih odnosa. BiH, kao i ujedinjena Europa, može napredovati jedino kao zajednica raznolikih nacionalnih i pokrajinskih posebnosti i vrijednosti. Stoga treba prestati vrtjeti glavom na riječi hrvatsko, bošnjačko ili srpsko. A ono zlo i gore što je bilo – dabogda se više nikad ne ponovilo!

prof. dr. Šimun Šito Ćorić, predsjednik