Godišnja konvencija Australsko-hrvatskog kongresa 2010.

Kao i proslih godina Australsko-hrvatski kongres (AHK) zakljucio je ovo godisnji rad konvencijom 4. i 5. prosinca koja se ove godine odrzala u prostorijama Centra hrvatske zajednice u Geelongu. Uobicajno je da iz godine u godinu konvencija AHK se odrze u razlicitim gradovima Australije da bi na taj nacin pokazali rasirenost djelovanja organizacije koja je prisutna u svim vecim mjestima Australije, na kontinentalnom nivoju i kroz Hrvatski svjetski kongres (HSK) diljem svijeta ukljucujuci i domovinu Hrvatsku. Taj jedinstveni zahvat daje joj mogucnost da zastupa interese hrvatske zajednice na svim mogucim poljima rada povezivajuci na taj nacin te dvije komponente jednog te istog naroda, hrvatskog naroda u iseljenistvu i u domovini. Iako Australsko- hrvatski kongres nije u mnogo cemu ispunio svoju osnivacku svrhu, kako je to u svom pozdravnom govoru istaknuo, u ime domacina Centra hrvatske zajednice, dopredsjednik Marinko Grgic, ono je i dalje, kao sto je oznaceno u Statutu HSK, “dobrovoljna udruga zastupnickih hrvatskih tijela, zajednica, organizacija” i uz to javnih djelatnika “sirom svijeta i domovine”, koja je uza sve te nedostatke svojim radom i aktivnoscu pokazuje da je vrijedan i vazan komponent hrvatske zajednice Australije i hrvatskog iseljenistva opcenito.

Raznolicnost u radu i djelatnostima bila je vidljiva i u delegatima prisutnim na ovoj konvenciji, ljudi koji su djelatni u raznim drustvima, klubovima, na radiju, folkloru, na kulturnom i politickom polju, unutar hrvatske zajednice. Posebno je pozdravljena nazocnost na konvenciji Generalniog konzula RH u Viktoriji, Juznoj Australiji i Tasmaniji Antuna Babica.

Tokom godina vaznije okosnice rada AHK bile su u lobiranju, australske vlade i Vlade RH za ostvarenje prioritetnih ciljeva hrvatske zajednice u Australiji; zatim rad s hrvatskom mladezi i kulturni rad. Ove godine veliku pozornost u iseljenistvu ostvarila je najavljena ‘Strategija i Zakon o odnosima Republike Hrvatske (RH) s Hrvatima izvan RH’. Nakon pocetne proslogodisnje tematske sjednice u Saboru na kojoj su prisustovali i predstavnici HSK, pristupilo se razradi Strategije i sto je najvaznije u trazenju misljenja i prijedloga od hrvatskih zajednica, udruga u iseljenistvu.

Medju tim i HSK je poslao svoj program na uvid povjerenistvu za izradbu strategije a usljedili su i prijedlozi s strane AHK. Iako je cilj Strategije povratak sto veceg broja hrvatskih iseljenika u Hrvatsku cinjenica je da ce vecina ostati vani. Kako ocuvati opstanak tih zajednica napram svakidasnjoj asimilaciji u drustvo u kojim zive jedna je od kljucnih tocaka o kojoj treba voditi racuna u sprovedbi ove strategije. Od tri oznacenih skupina Hrvata koji zive izvan RH, a to su Hrvati Bosne i Hercegovine (BiH), hrvatske manjine u uglavnom evropskim zemljma i treca prekomorske zemlje, ova treca se specificno odnosi na nas, na Australiju. U tom slucaju predstavnistva RH, veleposlanstva i konzulati, imati ce odlucujucu ulogu u sprovedbi stategije na terenu, kao jedina direktna veza s domovinom Hrvatskom.

S druge strane, ovakav jedan zamasan pothvat nemoze uspjeti ako u tome ne ucescuju obje strane, tu je rijec o zajednickom pothvatu, domovinske i iseljene Hrvatske. Tu je vazno da Hrvatska zajednica u Australiji zna cime ona raspolaze, svoj potencijal, sto joj treba za ubuduce da opstane kao jedna aktivna i vitalna zajednica u australskoj sredini. Za to je potrebno razraditi jednu strategiju, Strateski plan, i taj plan sprovesti u djelo u sklopu Strategije. (Takav jedan strateski plan najavljen je jos 2005. na konvenciji AHK u Batesman Bay, trebao je biti razradjen u svakoj drzavi Australije putem tada aktivne organizacije Mladji narastaji).

Vazno je naznaciti da je u Strategiji predvidjen i specijalni status za Hrvate bez hrvatskog drzavljanstva koji se sada smatraju strancima. (Prijedlog upucen Mup-u s strane HSK za promjenu doticnog statusa nije do sada prihvacen!) Na konvenciji razmatrano je i stanje Hrvata u BiH. Na razini HSK Izvrsni odbor obratio se hrvatskim politickim strankama u BiH jednim momorandumom trazeci zajednicki nastup i promjenu Daytonskog sporazuma stvaranjem treceg entiteta (hrvatskog). Ostvaren je sastanak s celnicima hrvatskih politickih stranaka na sastanku Sredisnjeg odbora HSK prosle godine u Dubrovniku; na drustvenoj razini ‘Hrvatska zajednica Herceg-Bosna’ pristupila je, postala clanica, HSK.

U vidu spora o dijelu nekretnina na kojoj se nalazi sjediste Vrhbosanske nadbiskupije u Sarajevu AHK Victorije izrazio je u ime brojnih udruga hrvatske zajednice Australije svoju potporu uzoritom kardinalu Vinku Puljicu nadbiskupu i metropolitu vrhbosanskom. Ugovor o zdravstvenom osiguranju uza sva nasa nastojanja nije jos ostvaren izmedju RH i Australije. U tu svrhu upucena su razna pisma, na australsku vladu ministrici za zdravstvo N.Roxon; zatim na clana federalnog parlamenta B.Shortena; australsku veleposlanicu u Zagrebu. Odrzani su sastanci s predstavnicima Ministarstva za zdravstvo i MVPEI RH u Zagrebu. Prema najnovijim informacijama Vlada RH je odbila primljeni prijedlog australske vlade jer u njemu nema zdravstvenog pokrica za ljude koji putuju u Hrvatsku. Prijedlog se smatrao stetnim za Hrvatske interese?

S strane Izvrsnog odbora HSK, iz Australije, upuceno je pismo predsjedniku Sabora RH na predmet Prijedlog izmjene Ustava RH. U prijedlogu je zatrazeno da se Saboru vrati ime “Hrvatski drzavni sabor” koji je bio usvojen na prvim demokratskim izborima 1991 a kasnije ukinjen.

Prijedlog nije prihvacen. Rad s hrvatskom mladezi ostvaren je tokom proteklih godinu dana u organiziranju natjecatelja za nastup na Hrvatskim svjetskim Igrama (HSI) koje su se odrzale u srpnju o.g. u Zadru. Zahvaljujuci neumornom radu Organizacijskog odbora HSI na celu s Branimirom Sprajcerom ‘Tim Australija’ ne samo da je bio jedan od najbrojnijih nego i najbolje organiziranih od 24 zemalja u svijetu koji su tih dana nastupili u Zadru. Odazov je bio vise nego ocekujuci, u vidu nedavne ekonomske krize, zahvaljujuci potpori sire zajednice, drustava i organizacija, pojedinaca, ukljucujuci i sluzbene predstavnike RH u Australiji.

Iako je organizator HSI HSK ono sto je vazno istaknuti je interes mladih za Igre, susret s svojim vrsnajcima iz drugih krajeva svijeta i s mladima iz domovine. To je znak iseljene Hrvatske da zeli veze, zblizenje dviju hrvatskih korpusa. Moze se slobodno reci, Hrvatska je izrazila svoju nakanu, zelju tom zblizenju svojom Strategijom, iseljena Hrvatska je odgovorila konkretno, Hrvatskim svjetskim igrama. Ono sto je izostalo jest sira podpora Vlade RH, ustanova, gradova i zupanija ovoj sveopcoj hrvatskoj manifestaciji. Igre su u cijelini financirane s strane ucesnika HSI, organizatora, donatora i clanstva HSK. Nasa je zelja, a to se vec pokazalo na dvima uspjesno organiziranim igrama, da HSI postanu stalni dogadjaj u hrvatskom sportskom kalendaru, Cro-olimpijada u pravom smislu, simbol naseg svehrvatskog zajednistva!

Indirektno povezano s Igrama bio je i nastup u Splitu australskih nogometnih veterana koji su nakon završetka Igara u Zadru odigrali jednu prijateljsku s veteranima Hajduka. U okviru ove utakmice organizirano je primanje u poglavarstvu grada Splita, delegacija iz Australije primljena je s strane dogradonačelnice Anđelke Visković. Primanje je organizirao Ante Radić član australskih nogometnih veterana. Razmatrana je mogučnost održavanja slijedečih HSI u Splitu. Nezaboravimo i nedavno odrzani skup Hrvatske katolicke mladezi svijeta u svibnju takodjer u Zadru, kojem je HSK dao podrsku reklamirajuci ovaj skup u svijetu.

Na kulturnom polju rad oko muzeja hrvatskog iseljenistva u Melbournu se nastavlja. U sklopu HSI odrzana je u Zadru ‘Vecer izvandomovinske lirike’ na kojoj su nastupili i pjesnici iz Australije. Odrzane su komemoracije za Svibanjske zrtve u gradovima kao sto su Adelaide i Perth. U vrijeme odrzavanja tenisackog turnira u Melbournu krajem prosle godine izbili su neredi u kojima su uzeli ucesca i tako zvani ‘hrvatski navijaci’. AHK u dva navrata je osudio takve izgrede. Odluceno je na vrijeme poslati upozorenje hrvatskoj javnosti da pripaze da se slicni promasaji ne ponove na ovogodisnjom turniru.

Antun Babic istakao je vaznost ‘druge generacije’ u zivotu i radu hrvatske zajednice. Oni su spremni ukljuciti se u rad ako je njima zanimljivo to sto se radi. Njihova vrijednost jos uvijek je ne iskoriscena. Jedan od prijedloga je sastanak s predstavnicima zidovske zajednice radi boljeg upoznavanja, jednih i drugih. Vazno je u tome ukljuciti mladje ljude koji su rodjeni u Australiji, tu zive i djeluju, ali isto tako vazno je da su oni upoznati s kljucnim pitanjima koja se ticu hrvatske zajednice, koliko proslosti toliko i sadasnjosti.

U subotu navecer ucesnici konvencije bili su gosti bozicnog domjenka organiziranog s strane Generalnog konzulata RH za Viktoriju, Juznu Australiju i Tasmaniju. Domjenku su prisustovali duznosnici hrvatski drustva i organizacija kao i poznatiji pojedinci hrvatske zajednice Australije. Prisutne je zabavljala folklorna grupa Lado. Slijedeci dan u Nedjelju 5.prosinca svi ucesnici konvencije prisustovali su svetoj misi koju je predvodio vlc.Stjepan Gnjec. U svom pozdravu ukljucio je i delegate konvencije, pozdravsi njihov rad za dobrobit hrvatskog naroda. Tokom diskusije tih dana postavljeno je na uvid pitanje ulaska RH u Evropsku zajednicu. Misljenje je delegata konvencije da dolazeci referendum treba objektivno prikazat u javnosti, upoznat narod sto ustvari znaci za Hrvatsku pristup EU.

Na zavrsetku konvencije razradjene su vaznije tocke koje predstavljaju Rezoluciju AHK, koja glasi:

– Podrzavamo ‘Strategiju i Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske’ Vlade Republike Hrvatske kao pozitivan korak u stvarnom zblizenju iseljene i domovinske Hrvatske.

– Smatramo da su Hrvatske svjetske igre konkretan korak tom zblizenju, ne samo hrvatske mladezi svijeta nego i hrvatskog naroda opcenito. Podrska HSI je podrska sveopcem hrvatskom zajednistvu.

– Podrzavamo dobar razvoj bilateralnih odnosa izmedju Republike Hrvatske i Australije. U tom kontekstu pozivamo dviju drzave da sto prije moguce zavrse pregovore oko ugovora o zdravstvenom osiguranju.

– Australsko-hrvatski kongres pozdravlja rad i trud hrvatskih diplomatskih predstavnika u Australiji za jacanje suradnje izmedju hrvatskih iseljenika u Australiji i Domovine u okvirima vanjske politike i zakona Republike Hrvatske.

– Pozivamo danasnje politicke cimbenike u RH, kao i hrvatske zajednice u svijetu, da se svijesno zauzmu za interese Hrvata Bosne i Hercegovine, podrze njihovu pravednu borbu za svoj jezik, identitet i entitet.

Promjena u duznostima nema. Ostala je ista ekipa od prosle godine, u slijedecem sastavu:

Predsjednik: Stjepan Asic
Dopredsjednici: Mate Tkalcevic i Dr.Damir Culic
Tajnica: Melita Bozin
Riznicar: Antun Simunovic

Izvjestitelj
S.Asic