Hrvatski jezik predaje se i na Sveučilištu u Torontu, šezdesetak studenata prati nastavu o hrvatskoj kulturi

Hrvatski jezik predaje se i na Sveučilištu u Torontu, šezdesetak studenata prati nastavu o hrvatskoj kulturi

U Vjesniku ste pisali nekoliko puta o nastavi hrvatskoga jezika na raznim učilištima izvan domovine. U tim napisima spomenuli ste, među ostalim, i prilike u kanadskoj provinciji Ontario, osvrnuvši se uglavnom na rad sveučilišta u gradiću Waterloo, udaljenom oko stotinjak kilometara od Toronta, glavnoga grada provincije. Međutim, u Vjesniku nije spomenuto jedno mnogo veće i poznatije sveučilište na kojem se također predaje hrvatski jezik, a to je University of Toronto, drugo po veličini sveučilište u Kanadi.

Pretpostavljamo da je to zbog toga jer se s tim radom počelo tek nedavno, pa podatci o tome i kako je do toga došlo – još nisu postali opće poznati i priznati. U želji da Vjesnikove čitatelje i hrvatsku javnost, a naročito sve one koji su pročitali prijašnje članke, upoznamo sa stanjem i događajima u Torontu molimo da objavite sljedeće podatke:

Hrvatska zajednica u Torontu pokušavala je kroz drugi niz godina postići da se na ovdašnjem sveučilištu ukine nastava »srpsko-hrvatskog«, te da se umjesto toga uvede posebno podučavanje u hrvatskome i srpskom jeziku. Tomu se stalno suprotstavljao jaki srpski lobby kojemu to, jasno, nije išlo u prilog, iz svima poznatih razloga.

Kad je postalo jasno da do povoljna rješenja u Torontu neće tako skoro doći, hrvatska zajednica je odlučila da se pristupi osnivanju katedre za hrvatski jezik na Sveučilištu u Waterloou, jer su tamo postavljeni uvjeti bili, iako strahovito skupi, ipak prihvatljivi. Prilike u Torontu počele su se mijenjati, i to iz dva razloga: prvo, osnovana je naša udruga bivših studenata prijatelja hrvatskih sveučilišta Almae Matris Croaticae Alumni, koja si je kao jedan od zadataka uzela rad na promidžbi hrvatskoga jezika, i nakon toga, drugo: uspjeh u Domovinskom ratu koji je Hrvatsku konačno oslobodio srpske hegemonije.

Upravni odbor udruge nastavio je s radom na tome području, te je stalno održavao dijalog s čimbenicima na Torontskom sveučilištu, nastojeći da ih uvjeri o potrebi da se, napokon, i u Torontu prizna naša stvarnost. Nije bilo lako i trebalo je dosta vremena da se led probije, no napokon smo ipak postigli ne samo da se hrvatski jezik i kultura uvedu kao poseban predmet, nego i da se podučavanje studenata povjeri lektoru iz Zagreba, budući da su i postojeći profesori i mi smatrali da bi, s obzirom na prošla iskustva, to bilo najelegantnije rješenje.

U našim nastojanjima imali smo podršku ne samo naših članova nego i mnogih pojedinaca, torontskoga ogranka Kanadsko-hrvatskog kongresa te Instituta za hrvatski jezik Sveučilišta u Zagrebu. Kad je došlo vrijeme da se ova akcija postavi na što širu osnovu, vodstvo je preuzeo torontski ogranak Kanadsko-hrvatskog kongresa koji, kao krovna organizacija svih hrvatskih udruga u Torontu, daje širi značaj svemu hrvatskom djelovanju.

Kanadsko-hrvatski kongres Ogranak Toronto potpisao je ugovor o suradnji s University of Toronto i Institutom za hrvatski jezik Sveučilišta u Zagrebu s trajanjem od tri godine, prema kojem će Institut osigurati lektora za hrvatski jezik, a Kongres snositi troškove s tim u svezi. Tako je završila »srpsko-hrvatska era« i počela nastava hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Torontu. U prvoj školskoj godini 1997./1998. naša nova lektorica Jasna Šego imala je samo šest službeno upisanih studenata, no uskoro su njezina predavanja počeli posjećivati i studenti koji nisu upisali, ali, čini se, nisu mogli odoljeti znatiželji!

Profesorica Šego uspjela je na samom početku uspostaviti dobru suradnju sa studentima i u toku godine organizirala je i dopunske sadržaje kao: izvedbu dijela predstave »Govorite li hrvatski?« po gostujućem glumcu iz Zagreba, i održala predavanja »Povijesni razvoj hrvatskog jezika« i »Ujevićev pakao i raj« (ovo na engleskom jeziku uz recitacije originala i prijevoda). Osim toga, priredila je koncert hrvatskih studenata s bogatim programom pjesama, instrumentalne glazbe i recitacijom djela hrvatskih autora na hrvatskome i engleskom jeziku uz projekciju slika našeg slikara Antona Cetina.

U punoj dvorani kanadska publika imala je priliku vidjeti djelić duhovnih bogatstava hrvatskog naroda, te je nagradila izvođače oduševljenim pljeskom. Osim navedenoga, priređen je i seminar za nastavnike hrvatskoga jezika na osnovnim i srednjim školama južnog Ontarija s temama »Hrvatski jezik danas«, »Motivacija i kreativnost u nastavi« te »Metodički pristup pjesmama D. Cesarića u osnovnoj i srednjoj školi«.

U novoj školskoj godini 1998./1999. broj upisanih studenata je znatno porastao: na početni stupanj upisalo se 14, a na srednji stupanj deset studenata. Osim toga, profesor Ralph Bogert predaje hrvatsku kulturu na engleskom jeziku tako da se – zajedno s njegovim studentima – ukupno 57 studenata bavi hrvatskim jezikom i kulturom. I ove godine održan je već seminar za nastavnike hrvatskoga jezika u osnovnim školama, kojem je prisustvovalo više od 50 sudionika, a ovogodišnji koncert, na kojem su se između ostaloga čule i naše duhovne pjesme kao »Zdravo Djevo, kraljice Hrvata«, bio je opet veliki uspjeh kod kanadske publike. Predviđamo da u sljedećoj školskoj godini imamo četiri tečaja hrvatskoga jezika (početni i napredni) i tečajeve za hrvatsku književnost.

VLADIMIR BENKOVIĆ,
član Upravnoga odbora Almae Matris Croaticae Alumni, Toronto