Održana 7. izborna Konvencija Hrvatskoga svjetskoga kongresa
Novi zamah u radu Hrvatskog svjetskog kongresa
Hrvatski svjetski kongres (HSK), krovna hrvatska iseljenička udruga, održala je od 10. do 12. ožujka u Zagrebu svoju sedmu konvenciju na kojoj je izabrano novo vodstvo i predstavljeni su budući projekti u povezivanju matične zemlje i iseljeništva. Izvršni odbor HSK osvježen je mlađim snagama, dok je povjerenje za drugi mandat potvrdio dosadašnji predsjednik Josip Ante Sovulj.
U Izvršni odbor HSK-a izabrani su Mijo Marić, mladi poduzetnik iz Berlina koji će obnašati dužnost predsjednika HSK za Europu; dr. sc. Siniša Kušić, rođeni Zagrepčanin koji je odrastao u Njemačkoj, znanstvenik i sveučilišni profesor na Katedri za analizu tranzicijskih ekonomija i transformaciju gospodarskih sustava pri Sveučilištu Johann Wolfgang Goethe u Frankfurtu od kojega se očekuje svestrani prinos u gospodarskim inicijativama; Petar Kuntić mladi parlamentarac iz Republike Srbije koji će u HSK-u brinuti o hrvatskim manjinskim zajednicama u srednjoj i jugoistočnoj Europi; mr. sc. Vladimir Šoić, istaknuti kulturni djelatnik iz Mostara koji će voditi domovinsko sjedište HSK-a za BiH, dok je za mladež i šport u Izvršni odbor HSK-a izabran afirmirani njemački sportski aktivist Danijel Lučić iz Darmstadta, čije iskustvo potvrđuje kako je migrantima univerzalni jezik sporta – najjednostavniji put prema savladavanju jezičnih barijera, učenju discipline i timskoga rada – osobina iznimno poželjnih u suvremenom planetarnome zajedništvu heterogenih hrvatskih iseljeničkih zajednica sa svih kontinenata. Nastavlja se aktivnost trojice vrhunskih znanstvenika iz dijaspore koji djeluju kao ambasadori HSK i koji su svojim učešćem dali doprinos u radu ove zagrebačke konvencije, a to su fizičar svjetskoga glasa dr. sc. Davor Pavuna iz švicarskog CERN-a, molekularni biolog prof. dr. sc. Stanimir Vuk-Pavlović, dugogodišnji direktor laboratorija za istraživanje matičnih stanica klinike Mayo iz SDA-a te dopisni član HAZU-a, kao i stručnjak za međunarodno pravo prof. dr. Mark Gjidara iz Francuske.
– Od njih očekujemo daljnje inicijative i savjete kako bismo poboljšali naše aktivnosti u umrežavanju hrvatskoga iseljeništva putem suvremenih informacijskih tehnologija u raznim granama ljudske djelatnosti, izjavio je u subotu na konferenciji za novinare glasnogovornik HSK-a Šimun Šito Ćorić. Također je izjavio da je u proširenu upravu Kongresa ušlo desetak mladih ljudi koji su rođeni izvan Hrvatske i fakultetski su obrazovani, pa se očekuje da će se kreativnije suočavati s izazovima koji prate naraštaje naših iseljenika koji odrastaju u domicilnim državama širom svijeta, osobito kad je u pitanju razvitak njihova etničkoga i kulturnoga identiteta te poučavanje hrvatskoga jezika u višejezičnim sredinama.
Predsjednik HSK-a Josip Ante Sovulj rekao je da su na konvenciji predstavljeni programi koji će biti temelj povezivanja domovinske i izvandomovinske Hrvatske. Naglasio je važnost Hrvatskih svjetskih igara, koje su se dosad održale dva puta: 2006. i 2010. godine, i koje su imale otprilike 800 sudionika i više tisuća onih koji su došli u pratnji.
– To je program kroz koji dovodimo u Republiku Hrvatsku potomke Hrvata iz svijeta, mlađe iseljeničke naraštaje, a među njima je barem jedna trećina onih koji nikada nisu bili u Hrvatskoj, kazao je Sovulj. Iduće igre održat će se 2014. i to najvjerojatnije u Splitu. Osim igara potičemo i druge oblike iseljeničkoga kulturnoga turizma kako bi djeca hrvatskih iseljenika što bolje upoznala domovinu svojih djedova.
Po njegovim riječima, HSK želi razvijati projekte i razgovarati s Hrvatskom gospodarskom komorom i ministarstvom gospodarstva o pokretanju redovitih gospodarskih konferencija na temu povratničkih ulaganja ili pak poslovanja u Hrvatskoj na koje bi došli zainteresirani Hrvati koji žive izvan domovine i njihovi prijatelji iz svijeta.
Od velike je važnosti i novi projekt HSK nazvan Virtualno mentorstvo, istaknuo je Sovulj, kroz koji se želi povezati studente završnih godina i postdiplomante s hrvatskim intelektualcima i gospodarstvenicima koji djeluju u najrazvijenijim regijama svijeta.
Govoreći o predloženoj Strategiji o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, dokumentu koji će definirati odnose matične države spram raseljenih Hrvata diljem svijeta, glasnogovornik Ćorić je rekao da je odluka da se pristupi izradi Strategije jednoglasno bila izglasana u Saboru. Veseli nas što su i oporba i vladajući bili za to da konačno nakon 20 godina imamo nešto na papiru. Međutim, nije sve u Strategiji. Kada se ona prihvati sljedeći je korak da se pretoči u zakon, istaknuo je dr. Ćorić.
Vlada RH je proljetos osnovala povjerenstvo za izradu Strategije koje blisko surađuje s hrvatskim iseljeničkim udrugama pa su u nju tako ugrađeni i prijedlozi HSK-a. Prema riječima predsjednika Saborskoga odbora za Hrvate izvan Hrvatske Ivana Bagarića iskazanim na susretu sa sudionicima konvencije, konačni prijedlog Strategije biti će uskoro upućen u parlamentarnu proceduru u Sabor RH gdje će biti pretočen u zakon.
Na konvenciji se također raspravljalo o glasovanju Hrvata izvan domovine na hrvatskim izborima te o teškom položaju Hrvata u BiH, rekao je Ćorić.
Najavio je da se radi na osnivanju Televizijskoga programa za iseljeništvo kako bi Hrvati u svijetu mogli imati i radijski i televizijski program 24 sata dnevno. Založio se za bolju medijsku zastupljenost hrvatskoga iseljeništva u domovinskim medijima, napominjući kako je iseljeništvo s druge strane dobro informirano o stanju u matičnoj zemlji.
Kao zanimljivost je spomenuo da je pronađen originalni rukopis knjige Nikole Škrivanića iz 1891. koju je napisao taj prvi hrvatski iseljenički novinar o Hrvatima u Americi, te da će on uskoro biti tiskan.
Novi zamah u radu Hrvatskoga svjetskoga kongresa osjeća se s jedne strane u angažmanu mladih stručnjaka koji će znati Kongres oplemeniti suvremenim projektima značajnim za moderno hrvatsko planetarno zajedništvo, a s druge strane tu su u savjetodavnoj ulozi pouzdani iskusniji aktivisti koji su dali značajan prinos hrvatskome pitanju tijekom protekla dva desetljeća kada se stvarala Republika Hrvatska. Na konvenciji je sudjelovalo četrdesetak sudionika, te dvadesetak pojedinaca u svojstvu promatrača i vanjskih suradnika.
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović primio je izaslanstvo Hrvatskog svjetskog kongresa na početku konvencije 10. ožujka, koje ga je upoznalo s radom. Predsjednik Republike podržao je nastojanja Hrvatskog svjetskog kongresa koja su usmjerena k jačanju odnosa hrvatskog iseljeništva s njihovom domovinom. Osobito je istaknuo važnost iseljeničkih udruga u očuvanju nacionalnog identitet te jačanju gospodarske, znanstvene i kulturne te sportske suradnje Hrvatske sa zemljama u kojima žive hrvatski iseljenici, iskazavši interes za pokroviteljstvo Hrvatskih svjetskih igara.
Hrvatski svjetski kongres je osnovan 1993. godine, a kao krovna hrvatska iseljenička udruga objedinjuje 30 nacionalnih kongresa iz 30 država svijeta u kojima hrvatski iseljenici žive u imalo većem broju. HSK je neprofitna, nevladina i nestranačka organizacija koja okuplja i povezuje hrvatske iseljeničke udruge i ustanove izvan domovine. Kongres je član ECOSOC-a Vijeća Ujedinjenih naroda sa savjetodavnim statusom.
Vesna Kukavica
Fotografije s Konvencije pogledajte u našoj galeriji fotografija.