Razgovor s fra Šimunom Šitom Ćorićem

O cijelom hrvatskom izvandomovinstvu medijski se ne izvještava ni onoliko koliko se u domovini izvještava samo o jednoj županiji
Kada se Strategija o Hrvatima izvan Hrvatske prihvati, sljedeći je korak da se pretoči u zakon
Pratimo pomno što se događa s Hrvatima u Srbiji, ali se najčešće osjećamo bespomoćni

Razgovarao: Davor Bašić Palković

Hrvatski svjetski kongres (HSK), krovna hrvatska iseljenička Udruga, održao je nedavno u Zagrebu svoju sedmu Konvenciju na kojoj je izabrano novo vodstvo i predstavljeni su budući projekti u povezivanju domovinske i izvandomovinske Hrvatske.

HSK je neprofitna, nevladina i nestranačka organizacija koja okuplja i povezuje hrvatske iseljeničke udruge i ustanove izvan domovine. Osnovan je 1993. godine u Zagrebu i objedinjuje 30 nacionalnih kongresa iz 30 država svijeta u kojima hrvatski iseljenici i manjine žive u imalo većem broju. Svjetsko sjedište Kongresa je u New Yorku. Kongres je član ECOSOC-a Vijeća Ujedinjenih naroda sa savjetodavnim statusom. Ciljevi HSK-a su unapređenje zajedništva među Hrvatima, ostvarenje njihovih težnji, osiguranje kontinuiteta i razvoja vjerskog, duhovnog, kulturnog, društvenog i sportskog naslijeđa u Hrvata.O zaključcima s posljednje konvencije HSK-a, te o suradnji ove organizacije s Hrvatima u Srbiji razgovarali smo s dugogodišnjim predsjednikom, a sada glasnogovornikom HSK-a Šimunom Šitom Ćorićem.

 

HR: Koji su najvažniji zaključci 7. Konvencije Hrvatskog svjetskog kongresa?
Rad HSK-a se u biti većinom odvija po pojedinim državama i nacionalnim kongresima, ali ima i zajedničkih projekata na svjetskoj razini. Upravo u tu svrhu odlučili smo pojačati se s desetak novih ljudi u Izvršnom odboru i zajedničkim aktivnostima. Primjerice, tu su: Mijo Marić, mladi poduzetnik iz Berlina koji će obnašati dužnost predsjednika HSK-a za Europu; dr. sc. Siniša Kušić, znanstvenik i sveučilišni profesor na Katedri za analizu tranzicijskih ekonomija i transformaciju gospodarskih sustava pri Sveučilištu Johann Wolfgang Goethe u Frankfurtu od kojega se očekuje svestrani prinos u međunarodnoj suradnji i u gospodarskim inicijativama; mr. sc. Vladimir Šoljić, istaknuti kulturni djelatnik iz Mostara koji će voditi domovinsko sjedište HSK-a za BiH;  Petar Kuntić, parlamentarac iz Srbije koji će u HSK-u brinuti o hrvatskim manjinskim zajednicama u srednjoj i jugoistočnoj Europi, dok je za mladež i sport izabran afirmirani njemački sportski aktivist Danijel Lučić iz Darmstadta, čije iskustvo potvrđuje kako je migrantima univerzalni jezik športa najjednostavniji put prema svladavanju jezičnih barijera, učenju discipline i timskoga rada – osobina iznimno poželjna u sveopćem hrvatskom zajedništvu. I još nešto važno: umrežavanje hrvatskih zajednica i aktivnih pojedinaca diljem svijeta predvodi Željko Batario iz Austrije, pa se rezultati toga već mogu pratiti na www.crowc.org.

HR: Na Konvenciji su, među ostalim, predstavljeni programi koji će biti temelj povezivanja domovinske i izvandomovinske Hrvatske. Kažite nam više o tim programima?
Tu može biti od velike važnosti i novi projekt HSK-a nazvan Virtualno mentorstvo, kroz koji se želi povezati studente završnih godina i postdiplomante s hrvatskim intelektualcima i gospodarstvenicima koji djeluju u najrazvijenijim regijama svijeta.
Nezaobilazna je važnost Hrvatskih svjetskih igara, koje su dosad održane dva puta: 2006. i 2010. godine, i koje su imale otprilike 800 sportaša-sudionika i više tisuća onih koji su došli u pratnji. To je program kroz koji dovodimo u Republiku Hrvatsku potomke Hrvata iz svijeta, a među njima oko trećine onih koji nikada nisu bili u Hrvatskoj. Za sljedeće igre 2013. u konkretnim smo dogovorima s gradom Splitom i najvjerojatnije je da će se tamo i održati. I sam hrvatski predsjednik Ivo Josipović na primanju delegacije HSK-a iskazao je interes za pokroviteljstvo Hrvatskih svjetskih igara.
Poticat ćemo organiziranije i druge oblike iseljeničkoga kulturnog turizma, kako bi djeca hrvatskih iseljenika što bolje upoznala domovinu svojih djedova.
Dogovarat će se također s Hrvatskom gospodarskom komorom i Ministarstvom gospodarstva o pokretanju redovitih gospodarskih konferencija na temu povratničkih ulaganja ili pak poslovanja u Hrvatskoj na koje bi došli zainteresirani Hrvati koji žive izvan domovine i njihovi prijatelji iz svijeta.
Nastavlja se aktivnost trojice vrhunskih znanstvenika iz iseljeništva koji djeluju kao ambasadori HSK-a i koji su svojim sudjelovanjem dali doprinos u radu ove zagrebačke Konvencije, a to su fizičar svjetskoga glasa prof. dr. sc. Davor Pavuna iz Švicarske, molekularni biolog  prof. dr. sc. Stanimir Vuk-Pavlović, dugogodišnji direktor laboratorija za istraživanje matičnih stanica klinike Mayo iz SAD-a, te dopisni član HAZU-a, kao i stručnjak za međunarodno pravo prof. dr. Mark Gjidara iz Francuske.
Također je u proširenu upravu Kongresa ušlo desetak mladih ljudi koji su rođeni izvan Hrvatske i fakultetski su obrazovani, pa se očekuje da će se kreativnije suočavati s izazovima koji prate naraštaje naših iseljenika koji odrastaju u domicilnim državama širom svijeta, osobito kad je u pitanju razvitak njihova etničkoga i kulturnog identiteta te poučavanje hrvatskoga jezika u višejezičnim sredinama.
Na Konvenciji je, kao i uvijek dosad, pokazana je posebna zabrinutost za teške neprilike Hrvata u BiH, te se dogovaralo što sa svoje strane možemo učiniti na izvandomovinskim razinama u centrima moći za poboljšanje prilika.

HR: Hrvatska je dala izraditi Strategiju o Hrvatima izvan Hrvatske, čiji bi konačni prijedlog uskoro trebao biti upućen na čitanje u Sabor.  Je li HSK imao neke sugestije glede ove strategije?
Vlada RH je proljetos osnovala Povjerenstvo za izradu Strategije koje blisko surađuje s hrvatskim iseljeničkim udrugama, pa su u nju tako ugrađeni i prijedlozi HSK-a. Taj dokument će definirati odnose matične države RH prema raseljenim Hrvatima diljem svijeta. Puno govori i činjenica da je odluka da se pristupi izradi Strategije jednoglasno bila izglasana u Saboru. Veseli nas što su i oporba i vladajući bili za to da konačno nakon 20 godina imamo nešto na papiru. Međutim, nije sve u Strategiji. Kada se ona prihvati, sljedeći je korak da se pretoči u zakon.

HR: Kakvu suradnju HSK ima s hrvatskim institucijama i udrugama iz Srbije? Koliko su ovdašnji Hrvati uključeni u rad i projekte HSK-a?
Ta suradnja je kao i s drugim nacionalnim kongresima, ona ovisi i o nacionalnom kongresu dotične zemlje. Nadamo se da će se ona sada pojačati. Naša je velika želja i potreba cjelovitog hrvatskog korpusa da se sve hrvatske zajednice i vodeći hrvatski pojedinci u Srbiji još tješnje povežu u svojim nedvojbenim plemenitim narodnim interesima. 

HR: HSK radi na osnivanju »hrvatskog CNN-a« kako bi Hrvati u svijetu mogli imati i radijski i televizijski program 24 sata dnevno. Hoće li tim projektom i na koji način biti obuhvaćeni i ovdašnji Hrvati?
Svakako! Program za cijeli svijet, za sve koji ga htjednu gledati, slušati. Mi smo još prije petnaestak godina postavili zahtjev u Vladi RH i na HRT-u za nužnošću osnivanja, simbolično rečeno, hrvatskog CNN-a. Izgleda da to ipak dolazi na red. Založili smo se ponovno i uporno za bolju medijsku zastupljenost hrvatskoga izvandomovinstva u domovinskim medijima. Ta o cijelom hrvatskom izvandomovinstvu se ne izvještava ni onoliko koliko se u domovini medijski izvještava samo o jednoj županiji.

HR: Kako ocjenjujete odnos aktualne političke vlasti u Hrvatskoj prema interesima Hrvata izvan domovine?
Slično nam je iskustvo u zadnjih petnaestak godina: puno finih riječi koje ne prate djela i aktivnosti! Stoga smo skeptični i prema dobrim tonovima koje smo sada čuli u Zagrebu. Tu svoju bojazan i kronično iskustvo otvoreno smo prenijeli i predsjedniku Josipoviću! Međutim, kojim god tempom bude domovina odgovarala na potrebe svoga izvandomovinstva i kasnila prepoznavati opće hrvatske interese u planetarnom uvezivanju i povezivanju hrvatske duše i tijela, nama nije druge nego ne odustajati i koračati naprijed prema tom cilju zajedništva na dobro sviju.

HR: Kako HSK ocjenjuje položaj hrvatske manjinske zajednice u Srbiji? Jeste li upoznati s problemima u ostvarivanju naših manjinskih prava?
Pratimo pomno što se događa, ali se najčešće osjećamo bespomoćni. Sad smo nakon zasjedanja i očitovanja hrvatskih predstavnika iz Srbije na Konvenciji Petra Kuntića i Darka Sarića Lukendića još bolje informirani, a uvjeren sam da neće ostati samo na informaciji.

Franjevac, književnik, psiholog i kantautor
Rođen je 1949. na Paoči blizu Međugorja. Školovao se u Gradnićima, Čitluku, Splitu, Dubrovniku (klasična gimnazija), u Sarajevu (početak filozofsko-teološkog studija), u Švicarskoj (diplomirao  teologiju u Luzernu), u SAD-u (studij engleskog na The Catholic University of America, Washington, D.C, dva magisterija iz psihologije u New Yorku na Columbia University, studijska godina na Detroit University u Detroitu) i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (doktorirao kliničku psihologiju).
Autor je brojnih knjiga literarnog i znanstvenog sadržaja, te niza nosača zvuka. Pojedine njegove knjige i tekstovi prevedeni su na engleski, francuski, njemački, talijanski, španjolski i još neke druge jezike. Uvrštavan je u brojne domaće i strane antologije. Član je cijelog niza strukovnih međunarodnih društava, među ostalim i švicarskog PEN-kluba i Društva američkih pjesnika.
Uz povremene predavačke nastupe u organizaciji različitih nacionalnih i međunarodnih ustanova, Šimun Šito Ćorić je sveučilišni profesor psihologije na sveučilištima u Mostaru (Pedagoški fakultet), Zagrebu (Filozofski fakultet) i Osijeku (Filozofski fakultet), a predavao je osam godina i na Sveučilištu u Zadru. Od 1994. do 2005. obnašao je dužnost predsjednika, a od tada obnaša dužnost glasnogovornika Hrvatskog svjetskog kongresa. Živi u Švicarskoj, gdje sada djeluje kao voditelj HKM (Hrvatska katolička misija) Solothurn i Nacionalni koordinator Hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj.

Razgovor preuzet iz časopisa Hrvatska riječ
www.hrvatskarijec.rs