U Linzu održana Koordinacija hrvatske dopunske škole

U Linzu je u subotu 28. svibnja održan sastanak Koordinacije hrvatske dopunske nastave u Austriji. Sastanku su uz nastavnike iz Beča, Salzburga, Linza, Innsbrucka, Schwaza i Attnanga nazočile i Ivana Karanušić, savjetnica veleposlanika Republike Hrvatske za kulturu i šport te Ljubica Tadić, povjerenica Republike Hrvatske za suradnju u obrazovanju u Republici Austriji. Nakon podnesenih izvješća nastavnika, uslijedila je zanimljiva rasprava u koju su se aktivno uključili i uvaženi gosti. Ivana Karanušić ističe izrazitu spremnost Veleposlanstva u rješavanju svih značajnih pitanja položaja hrvatskog jezika, poglavito spremnost i zauzimanje novoga veleposlanika Gordana Bakote koji neprestance naglašava kako je to jedan od temeljnih projekata Veleposlanstva.I povjerenica Tadić je naglasila odličnu suradnju Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa s Veleposlanstvom koja će zasigurno u konačnici polučiti određene pozitivne pomake, a kazala je da i njen dolazak u Beč na ovu odgovornu zadaću, pokazuje spremnost Republike Hrvatske za boljitak položaja hrvatskog jezika u Austriji. U tom smislu najavila je i skori sastanak s predstavnicima Ministarstva obrazovanja Austrije te obrazložila kako u tom smislu njeno ministarsvo može pomoći u stručnom dijelu dok će političku pozadinu provedbe projekata činiti Veleposlanstvo.

U raspravi se moglo čuti kako je hrvatska dopunska nastava jedino mjesto gdje se sustavno uči hrvatski jezik, kultura i povijest. Fleksibilni programi koji su otvoreni i prilagođeni za svu djecu, bez obzira na njihove raznolike sposobnosti, različita jezična predznanja, interese i obrazovne potrebe, imaju mnogostruku važnost i korist za svoje polaznike.

– Hrvatske dopunske škole, kao i u ostalim europskim državama tako i u Austriji, nastale su 90-tih godina, odmah nakon prvih demokratskih promjena u Hrvatskoj. Osnivane su na naputak Mistarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, te svekoliku podporu i pomoć hrvatskih kulturnih zajednica i hrvatskih katoličkih misija. Svakako je značajan program mješovite komisije za suradnju Republike Hrvatske i Republike Austrije u području kulture, znanosti i prosvjete, za razdoblje 2001.-2004. godine. Pod zaglavljem „Nastava materinskog jezika na hrvatskom jeziku“, obje strane pozdravljaju takav oblik dodatnog obrazovanja kao sredstvo za promicanje učenja jezika učenika kojima je njemački jezik drugi jezik. Austrijska strana priopćava da je u nastavi materinskog jezika, a ovisno o broju prijava i o mogućnostima mjesta u kojem se nalazi škola, moguće provesti jezično-etnički homogenu skupnu nastavu hrvatskog jezika i kulture. Izbor, zapošljavanje i plaćanje nastavnika za nastavu materinskog jezika u Austriji obavljaju nadležne vlasti  Republike Austrije za školstvo. Nastavni materijali za nastavu materinskog jezika izradit će se dijelom u Austriji, a dijelom će se kupovati u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom da su oni sukladni propisima austrijskih nastavnih programa. Međutim stvarnost je nešto drugačija – pojasnio je Dragutin Bregant, voditelj Koordinacije.

Nakon iskaza pojedinačnih slučajeva nastavnika u svojim sredinama i poteškoćama s kojima se susreću, može se zaključiti da austrijske vlasti i troma školska administracija sporo i teško mijenjaju nešto što su već ranije ozakonili, pa često puta još uvijek inzistiraju da se nastava izvodi u heterogenom nacionalnom sastavu i nude neprihvatljive jezične varijante. Zbog toga se još uvijek mora uporno uvjeravati osobe u nadležnim prosvjetnim institucijama da je hrvatski jezik poseban i samosvojan i da hrvatska djeca imaju pravo također na nastavu hrvatskog jezika. Bez obzira na poteškoće, danas i nema pokrajine u Austriji gdje nije organizirana hrvatska dopunska škola. Koordinacijom su ujednačeni kriteriji rada u nastavi koju polazi redovito oko tisuću učenika godišnje te svi dobivaju hrvatske školske knjižice ovjerene od strane našeg Veleposlanstva.

Vlado Lučić kazivao je iskustva u nastavi hrvatskog jezika kao sastavnog dijela austrijskog obrazovnog sustava pa je naglasio kako je u Austriji više od 40 posto djece kojima njemački nije materinski i da je budućnost nastave hrvatskog jezika upravo u integriranoj nastavi. Međutim, mnogostruko je nezadovoljstv u tretmanu i tzv. BHS jeziku (bosanski, hrvatski, srpski) koji se prakticira. Lučić je iznio zanimljive podatke: da tzv. BHS pohađa više od 11 tisuća učenika u Austriji, no, koliko je među njima djece čiji je materinski jezik hrvatski? Procjenjuje se da je negdje oko tisuću, dok je 134 nastavnika koji predaju tzv. BHS, od čeka samo 23 osobe imaju hrvatsko državljanstvo.

– Hrvatski jezik je postao izrazito „popularan“ među Austrijancima – kaže Željko Batarilo koji predaje u Beču na višoj školi i nekoliko fakulteta studentima koji iz raznih motiva pohađaju hrvatski. On ističe kako je zanimanje za učenjem hrvatskog jezika svake godine sve veće pa je u tom smislu i načinjena mrežna stanica www.kroatischlernen.at gdje polaznici mogu preuzimati nastavne sadržaje, sudjelovati i raspravljari na forumu i sl., a uskoro će na spomenutoj adresi biti ustrojena i mreža nastavnika hrvatskog koji djeluju u Austriji te mogućnost popularnog e-learninga.

Gea Cetić iz Agencije za odgoj i obrazovanje održala je stručno i zanimljivo predavanje, a sljedeći susret Koordinacije zakazan je za listopad u Beču.