Hrvatski je naš izbor
Obrazovne vlasti inzistiraju da se nastava izvodi u heterogenom nacionalnom sastavu i nude neprihvatljive jezične inaćice poput tzv. BKS jezika (Bosnisch-Kroatisch-Serbisch). Zbog toga se još uvijek mora uporno uvjeravati osobe u nadležnim prosvjetnim institucijama da je hrvatski jezik poseban i samosvojan i da hrvatska djeca imaju pravo na nastavu hrvatskog jezika
U organizaciji Hrvatskog svjetskog kongresa u Austriji kani se u kolovozu i rujnu u Beču načiniti anketa roditelja djece školske dobi hrvatskog podrijetla za pohađanjem nastave hrvatskog jezika u Austriji. Naime, po austrijskom obrazovnom sustavu odnosno u austrijskim školama postoji mogućnost za učenike kojima njemački jezik nije materinski jezik ili za djecu koja se u okviru obitelji odgajaju dvojezično, pohađati nastavu materinskog jezika dva do četiri sata tjedno.
Učenici mogu pohađati nastavu u vidu neobvezujuće vježbe (unverbindliche Übung)
– u osnovnoj školi do 4. razreda (Volksschule – 1. do 4. školski stupanj)
– u specijalnoj školi za djecu s posebnim potrebama (Sonderschule – 1. do 5. stupnja)
U vidu neobvezujuće vježbe (unverbindliche Übung) ili u vidu izbornog predmeta (Freigegenstand)
– u osnovnoj školi iznad 5. razreda (Hauptschule – 5. do 8. školski stupanj)
– u višim razredima osnovne škole iznad 4. razreda (Volksschuloberstufe) – 5. do 8. školski stupanj
– u specijalnoj školi za djecu s posebnim potrebama (Sonderschule – 6. do 8. stupanj)
– u politehničkoj školi (Polytechnische Schule – 9. školski stupanj)
U vidu neobvezujuće vježbe (unverbindliche Übung) ili u vidu izbornog predmeta (Freigegenstand) u okviru školske autonomije
– u općeobrazovanim srednjim školama (allgemein bildende höchere Schulen)
– u srednjim školama učenika u privredi (berufsbildende mittlere Schulen), primjerice u trgovačkim školama (Handelsschulen)
– u srednjim stručnim školama (berufsbildene höchere Schulen), primjerice na trgovačkoj akademiji (Handelsakademien)
Neobvezujuća vježba (unverbindliche Übung) sudjelovanja u nastavi unosi se bez ocjena u svjedodžbu na kraju školske godine odnosno kod vanrednih učenika u potvrdu o pohađanju škole.
Izborni predmet sudjelovanja u nastavi (Freigegenstand) unosi se s ocjenom u svjedodžbu na kraju školske godine odnosno kod vanrednih učenika u potvrdu o pohađanju škole.
Oblicu organizacije nastave su:
1) paralelno uz nastavu: učenici se okupljaju u skupine za nastavu na materinskom jeziku za vrijeme redovite nastave
2) integrirano: nastavnik nastave materinskog jezika radi zajednički s razrednim ili stručnim nastavnikom
3) dodatno uz nastavu: u slučaju da nema dovoljno prijavljenih, mogu se učenici iz različitih razreda ili škola okupljati na jednom zajedničkom predavanju
Sudjelovanje na nastavi je dragovoljno i besplatno, a Kongres savjetuje roditeljima da prihvatite ovu ponudu, odličnu prigodu za dijete. Osnove poznavanja materinskog jezika koje su već postavljene u roditeljskom domu na ovaj se način mogu još dodatno učvrstiti i produbiti. Dobro vladanje materinskim jezikom, pozitivno utjeće na uspjeh glede njemačkog jezika kao i drugih nastavnih predmeta.
U Austriji je više od 40 posto djece kojima materinski jezik nije njemački. Primjerice, samo u Beču, više od 90 tisuća učenika, njemački nije materinski.
Hrvata je u Austriji oko 200 000, od toga u Beču gotovo 40 000. Nastava hrvatskog jezika izvodi se na mnogostruke načine. Još devedesetih godina nastale su Hrvatske dopunske škole. To je jedino mjesto gdje se sustavno uči hrvatski jezik, kultura i povijest, a u potpunoj je nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Fleksibilni programi koji su otvoreni i prilagođeni za svu djecu, bez obzira na njihove raznolike sposobnosti, različita jezična predznanja, interese i obrazovne potrebe, imaju mnogostruku važnost i korist za svoje polaznike.
Drugi vid provedbe nastave hrvatskog jezika je u tzv. integriranoj nastavi, dakle, kao dio obrazovnog sustava Republike Austrije. U praksi, na žalost, zbog raznolikih razloga, nije u potpunosti zaživio, poglavito ne na zadovoljstvo roditelja djece hrvatskog podrijetla.
Iako postoje zakonske pretpostavke, obrazovne vlasti inzistiraju da se nastava izvodi u heterogenom nacionalnom sastavu i nude neprihvatljive jezične inaćice poput tzv. BKS jezika (Bosnisch-Kroatisch-Serbisch). Zbog toga se još uvijek mora uporno uvjeravati osobe u nadležnim prosvjetnim institucijama da je hrvatski jezik poseban i samosvojan i da hrvatska djeca imaju pravo na nastavu hrvatskog jezika.
Upravo je, stoga, cilj ovog upitnika, pokazati postoji li interes za provedbom nastave isključivo hrvatskog jezika kao dijela obrazovnog sustava. Držimo kako će rezultati ankete biti jamačan pokazatelj velikog zanimanja roditelja te da će broj anketetiranih i rezultati upitnika biti značajan obol na koje se obrazovne vlasti ne mogu oglušiti.
Postoje i spremnost temeljem ugovora dvaju zemalja u kojima austrijska strana priopćava da je u nastavi materinskog jezika, a ovisno o broju prijava i o mogućnostima mjesta u kojem se nalazi škola, moguće provesti jezično-etnički homogenu skupnu nastavu hrvatskog jezika i kulture.
Može li anketa pokazati da postoji zanimanje da petnaest učenika, koliko je potrebit broj u jednom razrednom odjelu, bude kadro pohađati hrvatski jezik? Vi ćete popunom upitnika to pokazati.
Pri tomu ne mislimo na bilo koji način biti ugroza postojeće, ustaljene provedbe nastave tzv. BHS jezika. Očitujemo spremnost i razumjevanje da se roditelji izjasne i za takvu vrst provedbe poradi određenih razloga (tzv. mješanih brakova i sl.), ali da to ne umanjuje mogućnost roditeljskog odabira da njihova djeca polaze isključivo nastavu hrvatskog jezika.
Hrvatska pred pragom ulaska u Europsku uniju učinila je i završila pregovore, a jedno od poglavlja odnosilo se i na hrvatski jezik kojim se utvrdilo da je on 24. službeni jezik Unije. Bilo je pokušaja da, umjesto hrvatskog, naziv jezika koji Hrvatska unosi u EU bude “hrvatsko-srpski“ ili “srpsko-hrvatski“, ali to se nije na sreću dogodilo.
Uvjerenja smo kako je i ovaj upitnik došao u pravo vrijeme, te Vas zamoljavama za njegovo ispunjenje.