“Hrvatski je naš izbor” ušao u završnu fazu

U subotu, 1. listopada u Hrvatskom je centru u Beču održan sastanak Izvršnog odbora Hrvatskog svjetskog kongresa u Austriji. Sastanku su uz članove IO-a nazočili i Ivana Karanušić, savjetnica u Veleposlanstvu RH u Austriji, Ljubica Tadić, povjerenica za obrazovanje RH u Austriji te Petar Tyran i Gabriela Novak-Karall, predstavnici Hrvatskog centra. U uvodnom je izlaganju Rade Lukić, predsjednik HSK-a u Austriji iznio vrijedne smjernice i projekte HSK-a u Austriji, posebice projekt Hrvatski je naš izbor, kojim bi se anketiralo roditelje djece školske dobi o zainteresiranosti za pohađanjem nastave hrvatskog jezika kao sastavnog dijela austrijskog obrazovnog sustava.

Petar Tyran, glavni urednik tjednika Hrvatske novine, izrazio je oduševljenje ovom aktivnošću Kongresa te obrazložio projekt Centra koji je u nastajanju, a također se odnosi na nastavu hrvatskog jezika te je izrazio spremnost sudjelovanja Centra u ovom hvale vrijednom projektu Kongresa. U provedbi projekta Centra koji je u začetku, ističe Tyran, nedostaju nam pouzdani podatci odnosno brojke koje bi nam bile jamačan pokazatelj opravdanosti naših nastojanja. Provedbom ankete to bismo dobili i to bi nam bio jako dragocjen podatak.

Upravo je Željko Batarilo iznio jako zanimljive podatke naglasivši kako se nastava tzv. BKS (Bosnisch-Kroatisch-Serbisch) jezika u Beču održava u 145 od ukupno 600 škola u Beču. Jedino se u drugom te u trinaestom bečkom okrugu ne predaje tzv. BKS s kojim roditelji djece hrvatskog podrijetla s pravom nikako nisu zadovoljni. U Beču je 215 tisuća učenika, a čak njima 90 tisuća njemački jezik nije materinski.

– Broj polaznika tzv. BKS jezika u Beču pa i u čitavoj Austriji je poražavajući i držim kako tim brojem bošnjačka, hrvatska i srbijanska strane ne mogu biti zadovoljne. Nešto više od sedam tisuća polaznika u Beču i ukupno deset tisuća u Austriji je zaista mala brojka imajući u vidu da je Hrvata u Beču 40 tisuća, a o broju Srba da i ne govorimo. To je najveća doseljenička populacija. Kada bi i svi polaznici tzv. BKS jezika pohađali samo jezično-etnički homogenu skupnu nastavu hrvatskog jezika i kulture unutar austrijskog obrazovnog sustava, bio bi i to zanemarujuć broj s obzirom na broj Hrvata, a posebice sada kada nam, na žalost, nije moguće znati, koliko je od ukupnog broja polaznika tzv. BKS jezika djece s hrvatskim podrijetlom – naglašava Batarilo.

Nastavnika koji predaju tzv. BKS je 134 u cjeloj Austriji, u Beču ih je 80. Od ukupnog broja nastavnika, onih s hrvatskim državljanstvom je 24.

Batarilo ističe kako je projekt Hrvatski je naš izbor došao u završnu fazu. Grafički su pripremljeni tiskani materijali te su, uz određene preinake, spremni za tisak. Tiskovine izuskuju značajna financijska sredstva pa je na sastanku naglašeno kako je projekt pomogla Hrvatsko-austrijska zajednica za kulturu i šport na čelu s predsjednikom Miroslavom Piplicom te tvrtka Posavac. Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj također je pritekao u pomoć, a njihova donacija bit će iskorištena za tiskanje olovaka s reklamnim sadržajem projekta koje će se djeliti prigodom anketiranja koje će se uskoro početi provoditi, isprva u Beču, a onda i u drugim gradovima.

Rade Lukić