Održana Konvencija Australsko-hrvatskog kongresa

U subotu i nedjelju, 12. i 13. studenoga 2011., održana je u Melbournu u prostorijama Hrvatskog katoličkog doma Clifton Hill godišnja Konvencija Australsko-hrvatskog kongresa (AHK). Konvenciji su nazočili delegati iz raznih krajeva Australije, a oni koji nisu mogli sudjelovati, uključili su se putem telefonske veze.

Pregled aktivnosti tijekom 2011. godine, sadrži rad kontinentalnog tijela AHK-a, rad AHK-a u Australiji te onaj ostvaren u okviru Izvršnog odbora Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK).

Lobiranje je i ovog puta bilo u prvom planu posebice u vidu najavljene Strategije i kasnije usvojenog Zakona za Hrvate izvan Republike Hrvatske sa strane Vlade i Sabora RH.
HSK na svjetskoj razini doprineo je svojim prijedlozima I planovima razradu Strategije. Isto tako, Kontinentalno tijelo AHK-a uputilo je svoje prijedloge Povjerenstvu za izradbu Strategije preko hrvatskih konzularnih predstavništava u Australiji, direktnom vezom i kroz javnost.

AHK pozdravio je Strategiju kao važan dokument boljitku odnosa na relaciji domovinstvo i iseljeništvo,
stavljajući poglavito naglasak na Hrvate koji žive u prekomorskim zemljama i koji se večinom neće vratiti u domovinu Hrvatsku. Njihov opstanak vani u svijetu trebao bi biti jednako važan kao i povratak onih koji to žele.
Umjesto podjele koja se danas osjeća bitno je za uspjeh ne samo Strategije, nego bilo kojeg koraka, na zbližavanju Hrvata diljem svijeta da se na nas gleda kao dio jednog naroda koji slučajem prilika živi na različitim mjestima zemaljske kugle. Hrvati u iseljeništvu najbolje će biti posluženi ako imamo učinkovite i aktivne konzularne predstavnike koji će, ne samo zastupati interese RH, nego u isto vrijeme biti aktivni članovi hrvatske zajednice. Za uspjeh bilo koje inicijative potrebna su novčana sredstva,  bez toga se nista neće promjeniti.
U pogledu Zakona o strancima kao i Zakona o hrvatskom državljanstvu, AHK izrazio je svoj stav ranijim člankom u hrvatskom tisku u Australiji, svibnja 2011. pod naslovom: “Nisu nam potrebne povlastice nego ono što smo imali do 2000.!” Prije dvije godine Izvršni odbor HSK-a uputio je pismo MUP-u Republike Hrvatske kojem  je predloženo da se u Zakon o strancima unese odredba da “Hrvati sa stranim državljanstvom ili bez državljanstva u Hrvatskoj nisu stranci u smislu odredbi Zakona o strancima”, što nije prihvaćeno.

Aktivnosti oko Ugovora o zdravstvenom osiguranju, se  nastavljaju iz lobiranjem australske i hrvatske Vlade. Ponovno je upućeno pismo ministricu Roxon, a u Hrvatskoj vođeni razgovori s predstavnicima Ministarstva zdravstva. U svim ovim aktivnostima od velike je važnosti sveopća suradnja hrvatskih društava i organizacija u Australiji, primjerice iskazana suradnja Hrvatskog međudruštvenog odbora za zajedničku suradnju u NSW.

Na kulturnom polju upućeno je prosvjedno pismo na održani Međunarodni znanstveni skup Annales Pilar u okviru Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar koji je održan u Zagrebu i Dubrovniku lipnja 2011.
Razlog našem prosvjedu bio je da je na dotičnim skupovima nastupio mali broj predstavnika iz iseljeništva, nasuprot većem broju povratnika, čije iskustvo svakako valja uvažiti, ali živjeći već dugo godina u domovini, oni ne mogu i dalje biti aktualni predstavnici iseljene Hrvatske.

Dana je potpora raznim kulturnim i prosvjetnim manifestacijama kao na primjerice Hrvatskim radio programima u Canberri, Melbournu; konačnoj uspostavi Muzeja hrvatskog iseljeništva u Viktoriji; posjeti Hrvatskog kulturno-umjetničkog drustva Lado iz Geelonga vojvođanskim Hrvatima; nastupu hrvatskog pjevača Đani Stipaničeva u Australiji te nedavno održanom Cro-Oz festivalu u Melbournu u organizaciji mlađih naraštaja.

Potpora mlađim generacijama nastavljaju se pripremama za sljedeće Hrvatske svjetske igre.  Zahvaljujući izvanrednom radu Organizacijskog odbora, prošle je godine vidljiva veća zainteresiranost mladeži.

Prigodom telefonske konferencije u vrijeme Konvencije, izabran je privremeni odbor za organiziranje australske momčadi za nastup na HSI-a.

Osude izrečene hrvatskim generalima u Haagu izazvale su burnu reakciju Hrvata diljem svijeta, održavanjem masovnih prosvjeda. U Adelaidu demostracije su organizirane od strane AHK-a u zajednistvu s hrvatskim društvima i organizacijama Južne Australije. Iz Pertha u ime AHK-a upućeno je prosvjedno pismo sudu u Haagu u kojem se osuđuje drakonska kazna nedužnih hrvatskih branitelja i traži poništenje osude. AHK je također podržao sakupljanje potpisa za peticiju upućenu glavnom tajniku UN-a o Ujedinjenih klubova i udruga Australije i NZ kao protest na izrečene.
Prosvjed u Haagu protiv prvostupanjske presude hrvatskim generalima organizirao je HSK u Njemačkoj. U Australiji, u organizaciji AHK-a, načinjeni su transparenti s natpisom “ICTY INJUSTICE” koji su postavljeni u Sydneyu, Melbourneu, Adelaideu i Perthu. Te su slike prikazane na internetu i prenesene  diljem  svijeta. Ovoj se se akciji uključili Hrvati, Europe, Amerike, Kanade, Australije i Hrvatske, pod geslom: „Jedan narod – jedno srce“.
Time je dan crveni karton sudu u Haagu, istaknut je da stav hrvatskog naroda u domovini i u svijetu, koji stoji uz obranu hrvatskih uznika, a protiv ICTY nepravde.
Povodom Haaških presuda, dat je potpis na peticiju koju su sudu u Haagu uputili hrvatski akademici na čelu s Josipom Pecaričem . Također, podržan je njihov ‘Prosvjed zbog napada na pravni suverenitet RH’ upućen Saboru.

Komemoracija za bleiburške žrtve i Križni put, kao i prošlih godina u organizaciji je AHK-a u Perthu,  a u Adelaidu kroz tamošnji Croatian Community Council. Upućeno je pozdravno pismo ministru Karamarku prigodom najavljene inicijative Vlade Republike Hrvatske da će se konačno ispitati žrtve rata i poraća u Hrvatskoj. Hrvatski svjetski kongres  u više se navrata obratio Vladi RH tražeći ubrzanje tog procesa.

Predstavnici AHK-a sudjelovali su na proslavama prigodom 20. godišnjice uspostave hrvatske države kao gosti na prijemima u organizaciji Veleposlanstva i Generalnih konzulata RH u gradovima Canberra, Melbourne i Perth.

U zavrsnom dijelu Konvencije izabrani su novi dužnosnici Kontinentalnog AHK-a:
Predsjednik: Stjepan Asić
Dopresjednici: dr. Damir Čulić, Mate Tkalčević
Tajnik: Sergio Marušić
Rizničar: Ante Šimunović

Izglasana je i Rezolucija AHK-a:

1.    Podržavamo Deklaraciju u kojoj “Sabor Hrvatske daje potporu Hrvatima u BiH te njihovim političkim predstavnicima u pregovorima vezanim uz promjenu Ustava BiH kako bi osigurali punu suverenost i jednakopravnost s druga dva naroda u BiH”. Drugim riječima, podržavamo pravo  Hrvata u BiH na svoju većinsku federalnu jedinicu. Također podržavamo povratak i ostanak Hrvata u BiH.

2.     Osuđujemo prvostupanjske presude hrvatskim generalima izrečene od ICTY suda u Haagu. Smatramo da su iste politički motivirane, izrečene ne samo njima nego i cijelom hrvatskom narodu. Tražimo da se iste ponište i hrvatski uznici puste na slobodu.

3.    Prilikom nadolazećih parlamentarnih izbora u RH-a pozivamo hrvatski narod dapodrži onu stranku koja najbolje zatupa sveopće hrvatske interese.  Za koga glasati ima razlike, radi se o tome da li će hrvatski narod zakoračiti u bolju budućnosti ili se vratiti u okvire  ne tako davne prošlosti.

4.    Zalažemo se za ostvarenje prioritetnih ciljeva hrvatske zajednice, bilo u smislu već ranije naznačenog ugovora o zdravstvenom osiguranju ili u okviru Strategije.

5.    Uspješno održane 2010. godine druge po redu Hrvatske svjetske igre, dokaz su važnosti zbližavanja hrvatske mladeži svijeta s mladima iz domovine Hrvatske. Glede organiziranja sljedećih HIS-a, pozivamo hrvatsku zajednicu Australije da se ponovno uključi u njihovo ostvarenje.

Stjepan Asić