U Veleposlanstvu RH-e u Austriji održan sastanak na temu projekta Hrvatski je naš izbor

U organizaciji Hrvatskog svjetskog kongresa u Austriji i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Austriji, u prostorijama Veleposlanstva RH-e, u ponedjeljak, 16. siječnja održan je sastanak na temu Hrvatski je naš izbor – nastava materinskog jezika kao sastavnog dijela austrijskog obrazovnog sustava.
Hrvatski svjetski kongres u Austriji kao voditelj ovog projekta sazvao je sastanak na kojem su u razgovoru s Njegovom ekselencijom Gordanom Bakotom, veleposlanikom, sudjelovali predstavnici hrvatskih udruga te mnogobrojni sveučilišni profesori, nastavnici i učitelji koji odlično poznaju problematiku izvedbe nastave hrvatskog jezika u Austriji.

Naime, za hrvatsku stranu odnosno roditelje hrvatskog podrijetla neprihvatljiva je izvedba nastave u heterogenom nacionalnom sastavu, tzv BKS (Bosnisch-Kroatisch-Serbisch) kakva se trenutačno provodi u Austriji. Hrvatski je jezik poseban i samosvojan pa se zaključuje da djeca hrvatskog podrijetla imaju pravo na nastavu isključivo hrvatskoga jezika kao dijela austrijskog obrazovnog sustava.

Velikim zalaganjem i potporom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Austriji, Austrijsko-hrvatske zajednice za kulturu i šport, Hrvatskog centra te mnogobrojnih hrvatskih udruga, društava i zajednica koje djeluju u Austriji, Hrvatski svjetski kongres u Austriji pokrenuo je ovaj projekt kojim bi se utvrdilo postoji li zanimanje za nastavu hrvatskog jezika kao dijela austrijskog obrazovnog sustava. Austrijske obrazovne vlasti jamče da će u slučaju pojačanog zanimanja, homogena nastava hrvatskog jezika i kulture biti provedena, a što se razaznaje iz mnogobrojnih zakonskih i ugovornih pretpostavki sklopljenih između Hrvatske i prijateljske nam Austrije. Pri tomu HSK u Austriji, a niti sve ostale hrvatske udruge, ne misle na bilo koji način ugrožavati postojeću, ustaljenu provedbu nastave tzv. BKS jezika, dopunske ili nekih drugih oblika nastave.

Gordan Bakota, veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Austriji, pohvaljuje i cijeni nastojanja Hrvatskog svjetskog kongresa u Austriji glede ostvarivanja projekta Hrvatski je naš izbor. Napominje veliku zauzetost i spremnost Veleposlanstva za pomoć u projektu u okviru mogućnosti.

Ljubica Tadić, povjerenica Republike Hrvatske za suradnju u obrazovanju u Republici Austriji, također je istaknula kako je Ministarstvo znanosti, prosvjete i špotra Republike Hrvatske upoznato i uvelike podržava ovaj projekt.

Željko Batarilo kao voditelj projekta izvješćuje u ime Hrvatskog svjetskog kongresa u Austriji gdje se se stiglo u pripremi projekta. Ističe vrlo zanimljive brojke kao polazište i bitnu odrednicu za daljnju provedbu.

– U Austriji su bez austrijskog državljanstva 108 263 osobe
– Materinski jezik nije njemački za 201 397 osoba, u Beču 90 011
– S 1. siječnjom 2011. u Austriji živi 220 000 osoba s njemačkim državljanstvom, 210 000 srpskim, 185 000 turskim, 131 000 bosanskohercegovačkim te 70 000 s hrvatskim državljanstvom.
– U Austriji ima 1 182 471 učenika, u Beču 226 485 (najviše u 21. i 22 bečkom okrugu s preko dvadeset tisuća učenika)
– S hrvatskim državljanstvom je 9 662 učenika, sa srpskim 15 016, bosanskohercegovačkim 13 606
– U Austriji su se za hrvatski jezik kao materinski izjasnilo 131 307 osoba, bosanski 34 854, srpski 177 320. (To bi i bio najrelevantniji podatak o broju Hrvata u Austriji)
– U Beču djeluje 124 382 učitelja, u Beču 24 149
– 30 000 učenika je koji pohađaju nastavu materinskog jezika, u Beču 15 000. (nastava se izvodi na 22 jezika)
– U sustavu tzv. BKS jezika (Bosnisch-Kroatisch-Serbisch) je 11 000 polaznika, od toga u Beču 7000 polaznika. Najveći broj polaznika bio je školske godine 2002./2003. – 12 000 polaznika.
– Nastavu materinskog jezika predaje 336 učitelja. U tzv. BKS-u sudjeluje 134 nastavnika, od toga 24 s hrvatskim državljanstvom
– u 808 škola u Austriji predaje se materinski jezik, 184 u Beču. U Beču je 145 škola od ukupno 600, u kojima se održava nastava tzv. BKS-a (samo u 2. i 13. bečkom okrugu nema organizirane nastave.

Na sastanku je naglašeno kako su grafički pripremljeni materijali za tisak ankete, a pripremljen je ostali oglasni prostor poput plakata, mrežne stranice, Facebook stranice i sl.

Istaknuta je potreba animiranja i drugih hrvatskih udruga koje djeluju u Austriji kako bi zajedničkim snagama načinili povoljne iskorake u ovom prevažnom pitanju. Veleposlanik naglašava u tom smjeru nastojanje Kongresa te da je potrebito uključiti još više organizacija, udruga i klubova te uz svesrdnu pomoć stručne javnosti zajednički u vrlo povoljnim okolnostima učinili što je moguće više. Očituje se spremnost i razumjevanje da se roditelji izjasne i za tzv. BKS nastavu zbog određenih razloga, ali da to ne umanjuje mogućnost odabira onih roditelja koji žele da njihova djeca pohađaju isključivo nastavu hrvatskoga jezika.

U financijskom pogledu istaknuto je da za projekt Hrvatski svjetski kongres u Austriji raspolaže sa skromnim financijskim sredstvima te će Kongres uputiti zamolbu za financijskom potporom mjerodavnim institucijama u Hrvatsku.

Hrvatski svjetski kongres u Austriji zahvaljujući Austrijsko-hrvatskoj zajednici za kulturu i šport, riješio je financiranje tiskanja upitnika formata A4 u nakladi od 10 000 primjeraka te plakata formata A2 u nakladi od 100 komada.

Hrvatski svjetski kongres u Austriji je u suradnji s nacionalnim Kongresom te Hrvatskim svjetskim kongresom u Njemačkoj dobio potporu u iznosu od 400 eura koja će se iskoristiti za tiskanje školskih pomagala, olovaka i sl., a koja bi se dijelila djeci pri provedbi ankete. Hrvatski centar je predložio da sve udruge pokušaju financijski sudjelovati u provedbi projekta, a Centar je spreman pomoći s iznosom od 1000 eura.

Na sastanku je bilo govora i o drugim planovima i idejama koje se tiču unaprijeđenja položaja hrvatskog jezika u Austriji.

Zaključeno je da se ustroji stručno povjerenstvo koje će raditi na doradi upitnika kao i njegovom obrazloženju kako bi se isti mogao već dijeliti na mnogobrojnim, predstojećim manifestacijama u organizaciji hrvatske zajednice u Austriji poput Hrvatskog bala gdje će biti oko tisuću posjetitelja.

– Očekuje nas teška zadaća, posebice što je sličnih akcija u prošlosti bilo, a koje u konačnici nisu polučile očekivani rezultat. Treba zahvaliti svim sudionicima koji su radili prije na sličnom projektu te koristiti njihova pozitivna iskustva. Uvjerenja sam da je sada daleko povoljniji trenutak i da je na hrvatskoj strani velika odgovornost ali i ključ za rješenje ovih poteškoća. U koliko anketom dobijemo zavidan broj prijavljenih polaznika za hrvatski jezik, siguran sam da se austrijske obrazovne vlasti neće oglušiti na naše zahtjeve. Stoga i ovom prigodom zamoljavam roditelje da se očituju u anketi jer je osnova poznavanja materinskog jezika koja su njihova djeca stekla u roditeljskom domu, moguće još dodatno učvrstiti i produbiti. Dobro vladanje materinskim jezikom, pozitivno utječe na uspjeh glede njemačkog jezika kao i drugih nastavnih predmeta. Upravo nam je sada još jednom potrebito zajedništvo, kako bismo očuvali jednu od temeljnih odrednica hrvatskog naroda, tako nam dragi – hrvatski jezik! – zaključuje Željko Batarilo, voditelj ovog projekta.