Novi državni ured brinut će o Hrvatima u BiH

Hrvatski sabor prihvatio je izmjene i dopune Zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan Hrvatske tako da bi u roku dva mjeseca napokon trebao zaživjeti Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske. Podsjetimo, na jednoj od posljednjih sjednica prošlog saziva Sabora RH izglasan je ovaj zakon, ali stupanjem na vlast Kukuriku koalicije došlo je do određenih promjena. Ipak, Hrvatska će napokon dobiti ured koji bi se jedino i isključivo trebao baviti Hrvatima izvan Hrvatske, osobito Hrvatima iz BiH, što bi trebalo uvelike pomoći i doprinijeti jačoj i djelotvornijoj suradnji.

Izmjene i dopune

Što se tiče izmjena i dopuna, naziv Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske zamijenjen je s Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske, a državni tajnici zamjenjuju se zamjenicima ministara. – Iako je riječ o tehničkim izmjenama, one su važne kako bi ured mogao početi s radom, rekao je ministar uprave RH Arsen Bauk. Nadalje, radom ureda upravlja predstojnik, u položaju zamjenika ministra, kojeg imenuje Vlada RH na prijedlog predsjednika Vlade, a koji je za svoj rad odgovoran Vladi. Što se tiče same procedure, u roku 15 dana bit će imenovan predstojnik ureda, zatim će u roku 30 dana Vlada RH donijeti uredbu o unutarnjem ustrojstvu ureda, nakon čega će predstojnik ureda donijeti pravilnik o unutarnjem redu. Isto tako, hrvatska Vlada u proračunu za ovu godinu osigurat će sredstva za osnivanje i djelovanje ovog ureda.

Novi zakon

Što se tiče ostalih odredbi, one ostaju iste tako da Hrvatska osnivanjem ovog ureda i samim zakonom želi na sve moguće načine pružiti pomoć hrvatskom iseljeništvu, svojim manjinama diljem svijeta te Hrvatima BiH. Inače, veliku pozornost novi zakon usmjerava ne samo na očuvanje povijesnog i kulturnog identiteta Hrvata u BiH, nego će se značajna financijska sredstva izdvajati za razvoj gospodarstva u područjima u kojima djeluju hrvatski gospodarstvenici. Novim zakonskim rješenjem predviđeno je, u suradnji s nadležnim tijelima, udrugama i gospodarskim subjektima Hrvata u BiH, financiranje programa mikrokreditiranja obiteljskih gospodarstava i obrta te jamstveni fond za osiguranje kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva za razvojne projekte u našoj zemlji.

Hrvati izvan Hrvatske prema ovom će rješenju ostvariti sva prava i obveze propisane posebnim zakonima iz područja školskog i visokoškolskog obrazovanja, zapošljavanja, natječaja i stipendija, zdravstvenog osiguranja itd. U ovu će se svrhu stoga osigurati potrebna financijska sredstva za stipendiranje učenika i studenata u njihovim lokalnim sredinama i Hrvatskoj i njihov smještaj u učeničke i studentske domove. Zakon definira tri skupine Hrvata izvan domovine – pripadnici suverenog i konstitutivnog hrvatskoga naroda u BiH, pripadnici hrvatske manjine u europskim zemljama te Hrvati iseljenici u prekomorskim i europskim zemljama i njihovi potomci. Zakon predviđa uvođenje statusa Hrvata bez hrvatskog državljanstva kako bi se očuvale hrvatske zajednice, kao i osiguravanje olakšica prilikom turističkih boravaka u Hrvatskoj kroz uvođenje tzv. hrvatske kartice (CRO Card) koja bi iseljenicima omogućila povoljniji pristup određenim uslugama tijekom boravka u Hrvatskoj.

Prepucavanja u Saboru

Saborski klubovi podržali su tehničke izmjene Zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan RH, pri čemu je SDP poručio kako će Kukuriku koalicija štititi interese i promicati prava Hrvata izvan domovine. – Imao sam puno upita što će biti sa zakonom, s uredom za Hrvate izvan Hrvatske, što će biti s Hrvatima izvan RH sada kada je SDP došao na vlast. Ništa im se loše neće dogoditi, može se dogoditi samo isto ili bolje, poručio je Ivo Jelušić u ime SDP-a. Istaknuo je kako kod dijela hrvatskih ljudi postoje neutemeljene dvojbe i bezrazložni strahovi da SDP neće zastupati interese iseljene Hrvatske te Hrvata u BiH, naglasivši da će njegova stranka, ali i cijela Vlada činiti sve što je potrebno u skrbi o hrvatskim državljanima izvan domovine. – Briga o Hrvatima izvan Hrvatske nije posao samo jedne političke opcije ili stranke nego cijele države, poručio je Jelušić.

Ivan Šuker je, pak, u HDZ-ovo ime naglasio kako će se Hrvatima izvan Hrvatske najbolje pomoći ako prestanu biti tema za potkusurivanje. Raspravu je iskoristio kako bi SDP prozvao da je svoju brigu prema Hrvatima izvan domovine pokazivao i kada je kod dosadašnjih donošenja proračuna često tražio smanjenje novca koji Hrvatska izdvaja za pomoć Hrvatima izvan Hrvatske. Za razliku od SDP-a, HDZ je, naglasio je, uvijek inzistirao na skrbi hrvatske države o tim ljudima pa je tako izgradnjom sveučilišnog kampusa u Mostaru, kao jednim od ključnih projekata za opstanak Hrvata iz BiH, želio poslati poruku kako mu je cilj stvarati novo okruženje. – No, to je bila politika samo jedne političke stranke, poručio je Šuker, koji je SDP prozvao i da je donošenje ustavnih promjena 2010. uvjetovao smanjenjem broja saborskih zastupnika iz dijaspore s pet na tri.

Ustavna obveza

Ivica Mandić (HNS) naglasio je da Hrvatska ima moralnu i ustavnu obvezu skrbiti o Hrvatima izvan Hrvatske, o čemu bi sve parlamentarne stranke, istaknuo je, trebale imati jedinstven stav. U suprotnom bi se, po njegovom mišljenju, slala poruka o nejedinstvu u Hrvatskom saboru. Naglasio je kako je dužnost hrvatske vanjske politike u bilateralnim odnosima s državama u kojima žive Hrvati tražiti identična prava za njih kao što to imaju pripadnici njihovog naroda u Hrvatskoj.

Manje zastupnika

Boro Grubišić (HDSSB) tijekom rasprave u Saboru RH upitao je SDP i HNS čemu ta uvjeravanja njihovih predstavnika da nova Vlada neće uskraćivati prava Hrvata izvan Hrvatske, zamjerivši SDP-u i HDZ-u što su prije dvije godine broj zastupnika koji zastupaju prava Hrvata izvan RH sveli s pet na tri.

Piše: Dragan Bradvica