Hrvatska sloga u pristupu hrvatskome jeziku

Hrvatski povijesni institut u Beču odnosno njegov prorektor don Ivica Stanković bili su domaćini tribine na temu Hrvatski jezik u Europskoj uniji s posebnim osvrtom na Austriju koja se održala 17. ožujka 2012. Predavač je bio prof. dr. sc. Marko Samardžija s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Tribina je bila pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Austriji, a u organizaciji Hrvatskog svjetskog kongresa u Austriji, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, te Hrvatskog povijesnog instituta u Beču odnosno Hrvatskog kolegija.

Predsjednik Hrvatskoga svjetskog kongresa u Austriji, Rade Lukić, pozdravio je goste i predavača, a Željko Batarilo, član Izvršnog odbora Hrvatskog svjetskog kongresa, nevladine udruge, članice Ujedinjenih naroda, te član IO-a HSK-a u Austriji, vodio je tribinu. Batarilo je naglasio kako se tribina održava upravo na dan kada je prije 45 godina, 17. ožujka 1967. godine u zagrebačkom Telegramu izašla poznata Deklaracija o nazivu i polažaju hrvatskog književnog jezika. Gotovo je za ne povjerovati da je ova tema i dalje nakon toliko godina aktualna, posebice u Austriji iz koje je i, kako u uvodu veli Batarilo, započelo kontinuirano izjednačavanje hrvatskoga jezika sa srpskim još prije više od 160 godina.

Veleposlanik Gordan Bakota najavio je teme i poželio zdravu diskusiju naglasivši kako veleposlanstvo podržave sve inicijative koje su vezane za hrvatski jezik te pohvaljuje HSK u njihovu nastojanju u projektu koji su započeli.

Ljubica Tadić, povjerenica Republike Hrvatske za suradnju u obrazovanju u Republici Austriji, osvrnula se na postojeću situaciju te istaknula djelovanje Ministarstva znanosti, prosvjete i športa vezano za nastavu hrvatskog jezika u Austriji.

Profesor Samardžija zanimljivim je predavanjem iscrpno prikazao bivše i sadašnje jezične prilike, te je plijenio pozornost sudionika tribine postavljajući pitanja:
Kakav i s kakvom popudbinom hrvatski jezik ulazi u Europsku uniju?
Što može značiti sintagma – hrvatski jezik?
Hožemo li u Uniju ući s jezičnom lojalnosti?
Što su istosti, sličnosti, a što razlike između hrvatskoga i srpskog, te ostalih slavenskih jezika?
Što znači standardizacija jezika?
Postoji li ili ne postoji volja da se jezična situacija promijeni?
Zašto nema sustavne zaštite hrvatskoga jezika?

Dobili smo i brojne odgovore.
U raspravu se aktivno uključio i akademik Radoslav Katičić te Dragutin Bregant, koordinator Hrvatske dopunske škole u Austriji te mnogobrojni učitelji i nastavnici te predstavnici udruga koji su iskazali svoja iskustva.

Već petnaestak godina ponavljam i iznovice tvrdim da Hrvati ne moraju trpjeti taj bastardni nastavni predmet, tzv. BKS (Bosnisch/Kroatisch/Serbisch). On nije nikada bio, nije, niti može niti pokazatelj neke pomirbe.
Hrvatima je hrvatski jezik materinski jezik! Zato ga većina hrvatske djece u Salzburgu ne uči na tzv. BKS- nastavi, nego uz hrvatske učitelje i vjeroučitelje – naglasio je dr. Doblanović iz Salzburga.

Hrvatska nesloga oko raznih pitanja, od pravopisa nadalje, mogla bi nam odnemagati u afirmaciji hrvatskoga u Europskoj uniji. Unatoč svemu sanjam da ćemo se valjda jednom bar oko nečega složiti. Ludwig Wittgenstein piše: “Ono što čovjek sniva, uglavnom se ne ostvaruje”. Ipak je lijepo sanjati – zaključio je predavanje dr. Samardžija.

Pogledajte fotografije ovdje.

Dr. Zlatko Doblanović