Porez na inozemne mirovine

U ime Hrvatskog svjetskog kongresa i Hrvata diljem svijeta, obraćam se s molbom za pomoć u okolnostima izazvanim nedorečenošću čl. 38 Općeg poreznog zakona i nedavnom promjenom poreznog zakona kojom se od 1. ožujka o.g. oporezuju inozemne mirovine. Novonastale okolnosti dovode mnoge hrvatske građane koji trajno žive u inozemstvu, te mnoge povratnike u Hrvatsku s inozemnim mirovinama u neodrživ položaj. Ako se nejasnoće i kontradikcije ne razriješe, mnogi će hrvatski građani koji trajno žive u inozemstvu biti primorani odreći se hrvatskog državljanstva i rasprodati imovinu u Hrvatskoj, a umirovljenici s inozemnim mirovinama vraćati u dijasporu.

Slobodan san navesti konkretne primjedbe:

1.    Prema članu 38. Općeg poreznog zakona rezidentnost se za svrhu oporezivanja uspostavlja posjedovanjem stana u Hrvatskoj (tj. uvjet šestomjesečne rezidentnosti NE vrijedi za one koji imaju nekretnine u RH; Član 38. Općeg poreznog zakona). Ta u svijetu nečuvena odredba stavlja izvandomovinske Hrvate u položaj koji je apsurdan i suprotan interesu i namjeri RH kodificiranima u Zakonu o odnosu RH prema Hrvatima izvan RH. Primjerice, prema slovu čl. 38., hrvatski ili neki drugi državljan u inozemstvu nasljeđivanjem ili kupnjom nekretnine u Hrvatskoj odmah postaje obveznik hrvatskog poreza na dohodak.

2.    Činjenica da je Republika Hrvatska zaključila ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja različitog sadržaja s raznim zemljama, ili da takvog ugovora s nekim zemljama uopće nema (npr. sa Sjedinjenim Državama), stavlja hrvatske rezidente primatelje stranih mirovina u bitno nejednak položaj, koji je vjerojatno i ustavno neodrživ. Primjerice, primatelji njemačkih mirovina nisu oporezovani u Hrvatskoj, već samo u Njemačkoj s manjim ukupnim  opterećenjem (jer se rubna porezna stopa u Njemačkoj primjenjuje od mnogo višeg iznosa) nego npr. primatelji stranih mirovina koje se oporezuju u Hrvatskoj.

3.    Relevantne provedbene upute Ministarstva financija dovode primatelje stranih mirovina u neodržive okolnosti. Navodim slučaj hrvatskog sveučilišnog profesora i istaknutog znanstvenika koji je nedavno odustao od dugo planiranog povratka iz Sjedinjenih Država. On bi prema pravilima na snazi od 1. ožujka o.g. u državnu riznicu morao mjesečno uplaćivati puni iznos poreza (uz zagrebački prirez porezno je opterćenje 40 posto njegovih primanja) premda su ta primanja već u Sjedinjenim Državama pri isplati automatski umanjena za američki porez ukupnog opterećenja od 15 posto. To znači da do povrata američkog poreza iz hrvatske državne riznice mora tu riznicu beskamatno kreditirati i do tada raspolagati samo s preostalih 45 posto sredstava. Budući da mu ta srestva ne bi dostajala da ispuni svoje potrebe i obveze posjeta obitelji u Sjedinjenim Državama, navedena je osoba odustala od povratka.

4.    Oslobođenje inozemnih mirovina od oporezivanja bilo je u skladu s člancima 62. i 64. nedavno noveliranoga Zakona o odnosu RH s Hrvatima izvan RH. Izrečeni cilj tog zakona jest poticanje  korištenja hrvatskog iseljeničkog  potencijala na gospodarskom, profesionalnom, znastvenom i drugim poljima, ali i povratka iseljenika i njihova potomstva. Taj povratak ima izravne povoljne učinke na hrvatsku privredu investiranjem i trošenjem mirovina i ušteđevina u Hrvatskoj. Kako RH misli privući povratak iseljenika i njihov potencijal (kako taj zakon izrijekom navodi) ako ih oporezuje više nego u bilo kojoj zapadnoj zemlji, jer najviša hrvatska porezna stopa počinje pri mnogo nižem ukupnom prihodu?

5.    Izvandomovinska Hrvatska očekuje od hrvatskog zakonodavca da uzme u obzir specifične okolnosti svoje dijaspore.  Nužno je uzeti u obzir različitosti socijalnih ustroja zemalja iz kojih se Hrvati vraćaju, često nakon cijelog radnog vijeka provedenog u inozemstvu. Primjerice, umirovljeni povratnici iz Sjedinjenih Država u drugoj su poziciji u odnosu na korisnike mirovina drugih zapadnih zemalja. Naime, u većini zapadnih zemalja školovanje i zdrastvena zaštita se alimentiraju, većim ili manjim dijelom, iz javnih srestava, dok u Sjedinjenim Državama najvećim se dijelom ti troškovi namiruju iz vlastitih srestava. Prema tome, povratnici iz Sjedinjenh Država plaćanjem hrvatskih poreza moraju alimentirati socijalni sustav od kojega nisu imali i najčešće neće imati nikakve koristi.

6.    Konačno, moralno je upitno oporezivati mirovine stečene u ekonomskom ili političkom izgnanstvu; naprotiv, Hrvatska bi morala svojim povratnicima omogućiti razmjerno bezbrižnu starost u domovini kao najmanje što može pružiti da se popravi naneseno im zlo tijekom 20. stoljeća.