Vidljiv napredak položaja hrvatskog jezika u Austriji

U subotu, 8. prosinca 2012. godine u prostorijama konzularnog odjela Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Austriji, održan je sastanak s Milanom Bošnjakom, voditeljem Odjela za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u  Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske s čelnicima hrvatskih udruga i organizacija u Beču koje djeluju u obrazovnim aktivnostima, posebice hrvatskog jezika i kulture u Republici Austriji.

Sastanku su nazočili Gordan Bakota, veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Austriji, Branimir Lončar, konzul Republike Hrvatske u Republici Austriji, fra Josip Koren, ravnatelj Hrvatske katoličke misije, Ljubica Tadić, povjerenica Republike Hrvatske za suradnju  u obrazovanju u Republici Austriji, Perica Mijić, voditelj Dječje škole Anno 93, Petar Tyran, urednik Hrvatskih novina, Filip Zloušić, predsjednik HKD Napredak Beč, Miroslav Piplica,  predsjednik Austrijsko – hrvatske zajednice za kulturu i šport te Željko Batarilo, član IO Hrvatskog svjetskog kongresa.

U uvodnom je kazivanju Milan Bošnjak naglasio kako je položaj hrvatskog jezika u Austriji drugačiji pa i teži od svih drugih zemalja.
– Hrvatska prema svojim mogućnostima pomaže organizaciju nastave hrvatskog jezika i kulture u dvadeset država širom svijeta. Austrija, s trenutačno oko 250 učenika, samo je jedna od njih. Hrvatska želi širiti ovaj sustav, ali u Austriji postoje zapreke jer jednostavno kao domicilna zemlja ona to trenutačno ne dozvoljava – ističe Bošnjak.

Bošnjak je u nastavku govorio o temeljnim zaključcima Mješovitoga, austrijsko-hrvatskoga povjerenstva koje je donijelo Program suradnje u području kulture i obrazovanja. U prijašnjem Programu koji se ticao nastave materinskog jezika bila je ova formulacija: Obje strane podržavaju održavanje nastave materinskog jezika u Republici Austriji kao sredstva za promicanje učenja hrvatskog jezika učenica i učenika kojima je hrvatski prvi jezik. Hrvatska strana izražava želju, a austrijska strana ispituje mogućnosti da se na nastavnim mjestima na kojima se prijavio dovoljan broj zainteresiranih učenika održava jezično homeogena nastava hrvatskog jezika i kulture.

U raspravi je naglašeno kako je ova formulacija bila krajnje neprihvatljiva jer u stvari nikoga ni na što ne obvezuje. Bošnjak je napomenuo kako je ovogodišnje Povjerenstvo došlo do puno povoljnijega zaključka: Obje strane naglašavaju važnost toga da se svugdje gdje ima dovoljno zainteresiranih učenika, prema mogućnostima, održava nastava hrvatskoga jezika i kulture.

Željko Batarilo, voditelj projekta Hrvatski je naš izbor, naglašava važnost anketiranja roditelja školske dobi koje je provedeno u prvoj fazi projekta, jer je 2030 upisanih u anketi jamačno pokazatelj zainteresiranosti koju sada na prihvatljiv način treba predočiti austrijskoj strani.

– Vesele pomaci novoga Programa suradnje. Sada su ipak mnoge stvari jasnije. Hrvatska u tzv. konzularnom tipu nastave hrvatskog jezika i kulture u Austriji ne može sudjelovati pa je jedina prigoda u nastavi hrvatskog jezika i kulture kao dijela nastave materinskog jezika za djecu hrvatskih iseljenika u Austriji, a u sklopu austrijskog obrazovnog sustava. Iako u Programu suradnje nema niti govora o hrvatsko-srpskom jeziku, BKS ili čak jugoslavenskom, u praksi pa i iz resornog, austrijskog ministarstva počesto čujemo takve konstrukcije. Na nama je sada, svatko u svojim mogućnostima, u koordiniranom djelovanju, uvjeriti austrijske školske vlasti kako su Hrvati zaiteresirani za nastavu hrvatskog jezika i kulture, a što je pokazao i prvi dio provedbe ankete koju držim ključnim polazištem. Hrvatski svjetski kongres će uskoro tiskati studiju o položaju hrvatskog jezika u nastavi materinskog jezika u Austriji, odnosno obrazloženje projekta Hrvatski je naš izbor. Ovom studijom, koju ćemo tiskati na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku, želimo upoznati javnost s poteškoćama koje imaju Hrvati u Austriji – ističe Batarilo.

Zaključeno je kako i dalje valja ustrajati u projektu Hrvatski je naš izbor koji Hrvatski svjetski kongres provodi u suradnji s Hrvatskim katoličkim misijama i mnogobrojnim udrugama, a organizirat će se i sastanak sa svim nastavnicima hrvatskog jezika te s nastavnicima, izvornim hrvatskim govornicima u sustavu tzv. BKS jezika. Isto tako, uslijedit će i reakcija Hrvatske na serbokroatisch i BKS  koji se prakticira u Austriji. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta će u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Republici Austriji načiniti obrazloženje o samosvojnosti hrvatskoga jezika i neprihvatljivim nazivima  koji se rabe u Austriji te ga poslati austrijskim institucijama. Kako bi se hrvatskom jeziku dalo još više na važnosti, u Beču će se u dogledno vrijeme organizirati znanstvena konferencija o hrvatskom jeziku.

U raspravi je još bilo govora o odličnim desetogodišnjim rezultatima Hrvatske dječje škole Anno 93. te dana puna potpora u daljnjem održavanju nastave hrvatskog jezika i kulture u ovoj ustanovi.
Poticat će se i suradnja Gradišćanskih Hrvata i hrvatskih iseljenika. Daje se potpora ideji uvođenja hrvatskog obrazovnog sustava u Beču za sve generacije, kako Gradišćanskih Hrvata tako i naših iseljenika, od predškolskog odgoja do mature. U tom se smislu, podupire osnivanje Hrvatsko-austrijske gimnazije u Beču, a na tragu već postojećeg pozitivnog iskustva Gimnazije u Borti.