Završio Trinaesti susret pjesnika hrvatske izvandomovinske lirike: Bujica emocija slomila i publiku
Oko 40 pjesnika iz Amerike, Australije, Kanade, Danske, Francuske, Italije, Njemačke i Austrije koji u izvandomovinstvu brižljivo njeguju voljeni hrvatski jezik pretačući ga u stihove kako ne bi pao u zaborav, pokazali su da Hrvatska ne samo u Europi kojoj se ponovno vraća 1. srpnja, već i tamo daleko preko Atlantika i Pacifika i šire ima velebnu snagu, na koju ne samo da može nego i mora računati.
Ponos, radost, čežnja i suze su se smjenjivali u pjesmama tih divnih ljudi koji nose Hrvatsku u srcu. Mnogi od njih nisu uspjeli da se savladaju pa su javno otkrili osjećaje začinivši stihove suzama. Bujica pjesničkih emocija, među kojima su prevladavale one vezane za čežnju za rodnim krajem, slomila je i publiku u kojoj je bilo mnogo eminentnih osoba iz hrvatskog i austrijskog javnog života. Između ostalih, hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota, savjetnica Državnog ureda za Hrvate izvan RH Ivana Goranić, hrvatski konzul u Austriji Branimir Lončar, voditeljica splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika Branka Bezić Filipović, bivša hrvatska veleposlanica u Argentini Neda Rosandić Šarić, Tomislav, slikar i književnik Marjan Bilosnić, urednik Hrvatskog slova Stjepan Šešelj, književnik i povjesničar Đuro Vidmarović, glumac Joško Ševo i mnogi drugi.
„Hrvatska je pred ulaskom u EU, koju će dodatno obogatiti svojom kulturom“, rekao je veleposlanik Bakota na otvaranju Susreta ustvrdivši kako je kultura „najuža poveznica Europe“. Zahvalivši nazočnim pjesnicima na očuvanju hrvatske kulture, jezika i identiteta napomenuo je kako je Hrvatski povijesni institut odnosno Hrvatski kolegij u bečkoj ulici sv. Kanizija koji je oduvijek bio središte okupljanja hrvatskih intelektualaca.
Zahvalivši izvandomovinskim Hrvatima na njihovom hvale vrijednom angažmanu na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta u zajednicama gdje žive i na unapređenju odnosa s hrvatskom domovinom savjetnica Državnog ureda Goranić pozvala ih je na suradnju te rad na afirmaciji ugleda i interesa RH
„Hrvatska matica iseljenika surađuje preko 60 godina s Hrvatima izvan domovine“, rekla je Bezić Filipović čelnica HMI Split, istaknuvši nužnost potpore svima koji u višejezičnim prostorima izvan granica Lijepe naše rade na očuvanju hrvatskog jezika. Pohvalila je sjajnu ideju o osnivanju udruge Susreta hrvatske izvandomovinske lirike (HIL) u New Yorku Nade Pupačić, čija je predsjednica.
Pupačić je istaknula kako je udrugu HIL utemeljila s ciljem očuvanja hrvatskog jezika popularizacijom hrvatske pisane riječi kako ne bi pala u zaborav i ostala u nasljedstvo mladim naraštajima Hrvata diljem svijeta. Istakla je kako će se sljedeći Susret HIL-a održati sljedeće godine u Vukovaru, a potom 2015. u New Yorku, gradu odakle je sve počelo.
Goste su uvodno pozdravili i Željko Batarilo u ime globalnog Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK) odnosno Ana Petrović, pjesnikinja i dopredsjednica HSK-a Austrija, koji je u suradnji s Hrvatskim povijesnim institutom –Hrvatskim kolegijem u Beču bio glavni organizator ovog prestižnog i zahtjevnog skupa.
„Hvala Državnom uredu za Hrvate izvan RH koji su nam značajno pomogli u realizaciji ovog projekta posvećenog ulasku Hrvatske u EU te Veleposlanstvu RH u Austriji koje nas također podržava“, rekao je Batarilo, zahvalivši i rektoru dr. Ivanu Kopreku i prorektoru don Ivici Stankoviću iz Hrvatskog povijesnog instituta odnosno Hrvatskog kolegija u Beču koji su besplatno smjestili sudionike.
Skup je otvoren hrvatskom himnom u izvedbi opernog pjevača, doktoranta na Sveučilištu u Beču Luke Gudelja i pjesmom S. S. Kranjčevića „Moj dom“ koju je pročitala pjesnikinja iz SAD-a Ivanka Madunić Kuzmanović. Potom je uslijedio recital „Na pragu doma“ u kojem su svoje pjesme predstavili Vera Belić Valčić i Željka Čorak iz Kanade, Davor Božin, Gabriela Brajevich, Ivan Dobra, Ivan Gerić, Ivanka Madunić Kuzmanović, Nada Pupačić, Ivanka Sabolić Rukavina i Marija Fumić Samardžić iz SAD-a, Nadica La Rosa iz Danske te Ana Petrović i Anica Zdunić iz Austrije.
Književnik Đuro Vidmarović iz Zagreba predstavio je XII. Zbirku pjesama HIL-e New York „U potrazi za izgubljenim obzorima“ i pjesnike Mariju Dubravac (Australija), Željka Ercega (SAD), Anđelka Kružičevića (Francuska), Loredana Kuna, Ninu Novak, Milu Pletikosu i Dariju Smitić Herceg (Kanada) te Frančesku Liebmann (Austrija), predsjednica Organizacijskog odbora Susreta koja je vodila kroz program.
Posljednjeg dana Susreta recenzent Željko Batarilo predstavio je pjesme i životopise deset novih hrvatskih pjesnika: Nasje Bošković Meyer i Marije Samardžić Fumić (SAD), Malkice Dugeč (Njemačka), Ante Ivesića (Austrlija), Josipa Klostraneca, Ivana Puhala (Kanada), moliškog Hrvata Antonia Sammartina (Italija), Berislava Breljaka (Austrija) te gradišćanskih Hrvatica iz Austrije Ane Schoretits i Dorothee Zeichmann.
Skup je završio kulturno umjetničkim programom u čijem je sklopu hrvatski glumac Joško Ševo izveo monodramu „Govorite li hrvatski?“, čiji je autor, a što je oduševljena bečka pub lika nagradila burnim aplauzom.
Uz tenora Luku Gudelja, koji je uz pratnju gitarista Krune Ringsmutha i mandolinista Mije Miše Bijukića izveo uglazbljene pjesme poznatih hrvatskih pjesnika, glazbeni okvir Susretu dali su sjajnim nastupom koji je podigao publiku na noge i Tamburaški zbor studenata tambure Konzervatorija Franz Schubert u Beču pod vodstvom Daria Cebića, mladi tamburaši. Glazbene škole Dugo Selo izvedbom slavonskih plesova te Folklorni ansambl Šokadija iz Beča, posebice njeni mališani.
Sudionike Susreta hrvatske izvandomovinske lirike, među kojima je najstarija sudionica slavila 88. rođendan, ugostili su i gradišćanski Hrvati, pozvavši ih na druženje u Hrvatski centar u Beču, gdje je bilo riječi o mogućnostima i vidovima suradnje.
Pokrovitelji sjajno organiziranih Susreta bili su Državni ured za Hrvate izvan RH i hrvatsko Veleposlanstvo u Beču.
Snježana Herek
Foto: Marko Petrović
Pogledajte fotografije