Sa sjednice Središnjeg odbora

Skori popis stanovništva u BiH najvažniji je događaj za Hrvate izvan Hrvatske i o njegovu rezultatu ovisit će položaj Hrvata u susjednoj državi, istaknuto je na svečanosti u povodu 20. obljetnice Hrvatskoga svjetskog kongresa (HSK), koja je otpočela 23. srpnja 2013. u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu.

Popisati treba svakog Hrvata jer padne li njihov broj ispod deset posto bit će teža pregovaračka pozicija, upozorio je predstavnik Hrvatskoga sabora Ivo Jelušić.
Izrazio je bojazan da će Hrvati biti najveći demografski gubitnici i da će im se broj prepoloviti u odnosu prema 1991. godini, kad su činili 17 posto stanovništva BiH.
I predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Ivan Šuker upozorava na važnost skorog popisa te ustavnih promjena u BiH.

“Tko god misli da će Hrvati imati stabilnost bez trećeg entiteta, grdno se vara”, rekao je Šuker.
U BiH nema rješenja ako sva tri naroda ne budu zadovoljna, istaknuo je glasnogovornik HSK fra Šimun Šito Ćorić, koji drži da hrvatska diplomacija može mnogo učiniti na animiranju ljudi.

Jelušić se zauzima da u odnosima prema Hrvatima izvan Hrvatske bude što više nacionalnog konsenzusa i što manje političkog strančarenja. Zauzima se i za to da zastupnici dijaspore u Hrvatskome saboru budu stvarni predstavnici Hrvata, neovisni o bilo kojoj političkoj opciji.

Dvadeseta obljetnica krovne iseljeničke udruge bila je prilika da se zbroji učinjeno i propušteno te da se progovori o aktualnim pitanjima.
Lobiranje za Hrvatsku, nastojanje da se čuje istina o njoj, očuvanje kulture, identiteta i pomoć u Domovinskom ratu neke su od ‘stvari’ koje je iseljena Hrvatska, volonterski i o svojem trošku, učinila za Domovinu, podsjetio je predsjednik HSK Mijo Marić. Golem je i financijski doprinos iseljeništva, oni su Hrvatskoj druga gospodarska grana, rekao je Marić i dodao da se promijenila i struktura iseljenika.
“To više nisu bauštelci, nego mladi, obrazovani ljudi integrirani u svoje zajednice”, poručio je predsjednik Kongresa.

Ponijela nas je snažna potpora, poslije smo bili prepušteni sami sebi, tako je od osnivanja Kongresa u srpnju 1993. do danas, opisao je
glasnogovornik HSK. Ćorić je sa žaljenjem zaključio kako u Hrvatskoj nije bilo volje da se uvede dopisno glasovanje te da su izostali kvalitetni programi za povratnike. Slabe su bile i reakcije hrvatske diplomacije, a i danas je tako, ustvrdio je Ćorić i dodao kako je diplomacija uglavnom “prala ruke” od aktivnosti Kongresa.
“Svemu tome treba dodati i hrvatski jal, ponašanje onih koji neće pomoći, ali o svemu imaju mišljenje”, istaknuo je.

Nije lako biti različit, pa to još i očuvati, to je plivanje protiv struje koje nije lako, rekao je izaslanicima predsjednik Hrvatske matice iseljenika Marin Knezović.
Iseljeništvo podupire osnutak Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske i donošenje zakona o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske.
“Time se došlo do nadstranačkog djelovanja”, rekla je predstojnica tog ureda i premijerova izaslanica Darija Krstičević.
“Nedavnim osnutkom istoimenoga Vladina savjeta napravljen je dodatni korak”, istaknula je i za prosinac najavila njegovu prvu sjednicu.

Na svečanosti u povodu 20. obljetnice HSK bili su izaslanici iz 20 zemalja, predstavnici hrvatskih vlasti i političkih stranaka te osobe iz javnog života.

(Hina)