Reportaža: Hrvatski svjetski kongres svečano obilježio 20. obljetnicu osnutka

Piše: Edi Zelić

Dvadeset godina postojanja Hrvatskog svjetskog kongresa svečano proslavljeno u Zagrebu · HSK uspostavio odličnu suradnju s Državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske · Iseljeništvo posjeduje ključne potencijale za razvoj Hrvatske · Svečana gala večer i prezentacija globalnog projekta ICTY Injustice · General Mladen Markač zahvalio dijaspori na potpori · Okrugli stol s uglednim predavačima · Mlade generacije ubuduće moraju preuzeti kormilo

Obilježavajući 20. obljetnicu osnutka Hrvatskog svjetskog kongresa, u Zagrebu je u prostorijama Hrvatske matice iseljenika održan sastanak Središnjeg odbora ove krovne udruge iseljenih Hrvata. U bogatom trodnevnom programu sudjelovalo je mnoštvo uglednika i delegata iz dvadesetak zemalja u kojima djeluju nacionalni kongresi.
Hrvatski svjetski kongres jedina je krovna udruga Hrvata koja djeluje na svjetskoj razini i koja se uspjela održati čak dvadeset godina. Zajedništvo Hrvata u iseljeništvu i domovini bilo je i ostalo glavni cilj ove udruge koja je osnovana 1993. u hrvatskom državnom Saboru.

Nove smjernice rada HSK

Za vrijeme ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u središtu pažnje je stajala humanitarna  i druga pomoć domovini, ali se kroz godine fokus djelovanja promijenio. Danas je djelovanje HSK, među ostalim, usredotočeno na financijsko-monetarni doprinos isljeništva, pravo pripadnika hrvatskog naroda na hrvatsko državljanstvo, zauzimanje za ravnopravnost Hrvata u BiH, dopisno glasovanje, zakon o oporezivanju inozemnih mirovina itd. Sve to predstavnici HSK istaknuli su i prilikom posjeta predsjedniku Republike Hrvatske, Ivi Josipoviću.

Otvarajući sastanak Središnjeg odbora i proslavu 20. obljetnice HSK u prostorijama, Mijo Marić, predsjednik HSK, istaknuo je važnost hrvatskog iseljeništva kao druge najvažnije grane hrvatskog gospodarstva. Glasnogovornik HSK, fra Šimun Šito Ćorić, dao je kratki preslik dvadeset godina djelovanja krovne iseljeničke udruge, ujedno i članice Ujedinjenih naroda. Podsjetivši sve nazočne na same početke rada kao i bogat i djelotvoran put hrvatskog izvandomovinstva kroz 20 godina, fra Šito je istaknuo: „Puno emocija i rada je u ovoj organizaciji, koja pripada svima nama jer domovina i iseljeništvo za mene je nedjeljivo… mi smo jedna duša i jedno srce“.
Domaćin skupa, Marin Knezović, ravnatelj HMI, također je kratko poželio dobrodošlicu uzvanicima i delegatima iz cijelog svijeta. Ivan Šuker, predsjednik saborskog odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, izrazio je uvjerenje da bez jedinstva hrvatskog naroda u dijaspori i domovini ne bi bilo ni hrvatske države. „Domoljublje ste pokazali kada je to bilo najteže. Danas Vas pozivamo da dođete i profitirate u Hrvatskoj svojim znanjem i iskustvom“, rekao je Šuker i spomenuo važnost opstanka hrvatskog naroda u BiH, zbog čega je ključan ovogodišnji popisa stanovništva.

Krstičević: Hrvatska Vlada ponosna je na djelovanje HSK

Predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Darija Krstičević, skupu je prenijela pozdrave premijera Zorana Milanovića. „Hvala Vam na svemu što ste učinili za Hrvatsku, od materijalnih i novčanih davanja, preko lobiranja sve do uključivanja mnogih iseljenika u postrojbe Hrvatske vojske. Hrvati izvan Republike Hrvatske predstavljaju jako važan potencijal i prioritet za našu zemlju. Sada više niste prepušteni samima sebi. Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske djeluje nadstranački. Osnovali smo i Savjet za Hrvate izvan RH koji će se po prvi puta sastati u Zagrebu 19. prosinca ove godine. Hrvatska vlada je ponosna na djelovanje i uspjehe Hrvatskog svjetskog kongresa i uvjerena sam da ćemo biti čvrsti partneri i graditi mostove suradnje“, rekla je Krstičević.

Ivo Jelušić, saborski zastupnika SDP-a i potpredsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, goste u HMI je pozdravio u ime predsjednika Sabora Josipa Leke. „Želimo iseljeništvo dočekati ravnopravno sa što više konsenzusa i što manje strančarenja. Želimo pridonijeti tomu da se iseljenici osjećaju što bolje tamo gdje trenutno žive, ali i prilikom njihova dolaska u Hrvatsku. Svaki Hrvat ima pravo na državljanstvo i glasovanje, bez obzira gdje živi i tu nema nikakve dileme. Konkretan broj zastupnika dijaspore po meni je manje važan. Puno je važnija njihova djelotvornost, jer ako će mjesta za dijasporu služiti samo za političko potkusurivanje, onda je bolje da je manje takvih mjesta“, bio je vrlo jasan Jelušić koji je također pozvao Hrvate da sudjeluju u popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini. „Postoji opasnost da Hrvati budu najveći demografski gubitnici u BiH. Ako broj Hrvata bude ispod deset posto stanovništva, bit će nam puno teže pregovarati o budućem položaju hravtskog naroda u Bosni i Hercegovini“.

Hrvati moraju opstati u Bosni i Hercegovini

Jozo Radoš, predsjednik Kluba zastupnika HNS-a u Saboru i donedavni zastupnik promatrač u Europskom parlamentu, govorio je pohvalno o ljubavi hrvatskih iseljenika prema domovini. „Kada bi i političari u Hrvatskoj pokazali barem jedan dijelić takve ljubavi prema općem dobru i višim vrijednostima, kakvu je Vi pokazujete godinama, stvari bi izgledale mnogo drugačije“, kazao je Radoš.

Otvaranju sastanka Središnjeg odbora HSK nazočili su i drugi uzvanici. Na ovom mjestu spomenimo Sandru Švaljek, zamjenicu zagrebačkog gradonačelnika, saborskog zastupnika HDZ-a Antu Babića, predstavnike stranke Laburista, bivše ravnatelje HMI, Antu Belju i Nikolu Jelinića, akademika Josipa Pečarića, bivšu konzulicu RH u Stuttgartu i Hamburgu, dr. Veru Tadić itd. Za prigodan glazbeni okvir pobrinula se operna pjevačica Antonela Malis.

Nakon svečanog otvorenja, delegati Kongresa nastavili su sa radnim dijelom, u sklopu kojega su predstavljena nacionalna izvješća te se razgovaralo o proteklim projektima i nekim planovima za budućnost. Delegati su zatim posjetili Oltar domovine i Medvedgrad te su položili vijenac na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Posebno vrijedi istaknuti dobru organizaciju skupa te u tom smislu zalaganje Željke Lešić, Mateje Mandić i svih drugih koji su bili uključeni u pripreme.

Bogati trodnevnik program HSK u Zagrebu

Drugog dana zagrebačkog skupa izaslanstvo HSK je posjetilo Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Na sastanku se razgovaralo o Hrvatskim svjetskim igrama kojima je pokrovitelj Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Razgovaralo se i o nekim ključnim iseljeničkim temama te o značaju i ulozi hrvatskog iseljeništva. Predstojnica Krstičević je još jedan put zahvalila članovima Hrvatskog svjetskog kongresa na svemu što čine za dobrobit hrvatskih iseljenika u svijetu.
Nadalje, održani su prezentacija i poziv na sudjelovanje darovite djece iz iseljeništva na natjecanja i kampove genijalaca (Zagrebački računalni savez), Marin Sopta je predstavio Hrvatski iseljenički kongres 2014., Kata Oreč je govorila o projektu Adresara Hrvata izvan Republike Hrvatske, novinarka Branka Šeparović održala je izlaganje o udruzi „Pelješki most“, prezentiran je projekt “Eko Tour Croatia za Eko Tour Europa”, predstavljena je knjiga Tuge Tarle „Hrvatski iseljenički duhopis“ te je potpisan sporazum o suradnji između HSK i braniteljske udruge „Zavjet“ (Boris Mužanović).

U sklopu vrlo bogatog i sadržajnog programa teško je nešto izdvojiti, ali je svojevrsni vrhunac trodnevnog sastanka HSK u Zagrebu svakako bila svečana gala večera povodom dvadesete obljetnice postojanja HSK. Glavni gost večeri bio je general Mladen Markač. Pozivu HSK odazvali su se i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić te gospićko-senjski biskup Mile Bogović. Među gostima su bili i Đurđa Šušak, Venera Kordić, general Željko Glasnović, Ante Pavlović i mnogi drugi uzvanici iz crkvenog i društvenog života.

Predstavljen projekt ICTY Injustice, general Markač zahvalio na potpori

U sklopu večeri Danijel Lučić, Petar Ćosić i Edi Zelić održali su prezentaciju o globalnim akcijama „ICTY Injustice“ kojima je pokazano zajedništvo iseljene i domovinske Hrvatske u borbi za vraćanje pravde u ravnotežu u slučajevima generala Mladena Markača i Ante Gotovine. Organiziranjem demonstracija, pokazivanjem crvenih kartona sudu u Haagu, slanjem božičnih čestitki generalima, paljenjem plamena slobode, pjevanjem hrvatske himne i mnogi drugim akcijama, Hrvatski svjetski kongres okupio je Hrvate od Kanade, SAD-a, Brazila, Argentine, Europe do Južne Afrike i Australije. Priključili su se, naravno, i sunarodnjaci u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Pravda je, na kraju, vraćena u ravnotežu puštanjem Markača i Gotovine na slobodu, a istaknuto je da se ne smije i neće zaboraviti na šestorku Hrvata iz Bosne i Hercegovine.

General Mladen Markač zahvalio je svima na moralnoj potpori koja je dopirala do naših generala u Den Haagu i koja im je davala dodatne hrabrosti i strpljenja. Također je istaknuo fra Ivicu Jurišića, dugogodišnjeg dušobrižnika koji je redovnim misnim slavljima u zatvoru u Scheveningenu pridonio duhovnom jačanju generala Markača i Gotovine. Prekrasna večer završena je u opuštenoj atmosferi uz klapsku pismu, gitaru fra Šite i veliku rođendansku tortu. Posebne zahvalnice predane su Anti Pavloviću, dugogodišnjem istaknutom funkcioneru Hrvatskog nogometnog saveza koji se zdušno zalagao za povezivanje s Hrvatima u iseljeništvu. Pavloviću je zahvalnicu predao Petar Kuntić, zastupnik hrvatske manjine u parlamentu Republike Srbije. Zahvale su primili i fra Šimun Šito Ćorić, Ivan Curman, Željak Lešić, Diana Vukušić i Josip Ante Sovulj.

Okrugli stol s uglednim predavačima

Šlag na kraju sastanka Središnjeg odbora HSK bio je vrlo zanimljivi Okrugli stol na kojem su sudjelovali dr. sc. Božo Skoko (Prednosti i opasnosti za Hrvatsku u EU),  dr. sc. Ivan Čizmić (Hrvati izvan domovine: broj, identitet i snaga),  mons. dr. Vinko Puljić (Stanje i perspektive hrvatskog naroda u BiH), Mijo Marić (Mogućnosti Hrvata i njihovih potomaka u stranim zemljama), dr. sc. Ljubo Jurčić (Gospodarske aktualne prilike i perspektive Republike Hrvatske), fra Miljenko Stojić (U potrazi za poratnim žrtvama komunizma), dr. sc. Slaven Letica (Nacionalne manjine u Hrvatskoj: bogatstvo ili opterećenje?) te dr. sc. Davor Pavuna (Dometi planetarne Hrvatske u EU ili što nam je činiti u današnjim prilikama hrvatskog naroda?).

Na mladima svijet ostaje

I na kraju, što je zaključak trodnevnog okupljanja hrvatske dijaspore u Zagrebu?
Očito je probuđen sluh hrvatskih vlasti za iseljeništvo i specifične problematike iseljenih Hrvata. Udareni su dobri temelji za kvalitetnu suradnju HSK s Državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, dodatno je učvršćena odlična i hvale vrijedna kooperacija HSK s Hrvatskom maticom iseljenika I, last but not least, polako je primjetan trend pomlađivanja predsjedništva i članstva Hrvatskog svjetskog kongresa.
Smjena generacija sa sobom će sigurno donijeti nove ideje, reforme, novi elan koji će biti potreban kako bi se u novim vremenima i okruženjima snaga iseljeništva ujedinila za dobrobit Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, odakle potiče veliki broj iseljenih Hrvata. Višejezičnost, odlično obrazovanje, visoka kultura komunikacije i snalaženje u socijalnim umreženjima najveći su aduti mlade generacije iseljenika pred kojom stoji zadatak određivanja smjernica u odnosima s domovinom.  Hrvatski svjetski kongres, dakle, drži širom otvorena vrata za (svoju) generaciju „20+“.

Fotografije: © mediazzz agentur i Kristijan Šivak

Pogledajte fotografije u galeriji OVDJE