Višednevna vjerska i kulturna slavlja

1700. godina prve slobode kršćanstva
Prigodom ove jubilarne Godine vjere i spomena prve slobode kršćanstva kojem je rimski car Konstantin Veliki Milanskim ediktom o toleranciji 313. godine dao slobodu djelovanja izjednačivši ga s ostalim religijama, boravio je i vodio duhovna i kulturna slavlja gospićko-senjski biskup i povjesničar dr. Mile Bogović u HKM Solothurn, 14, 15. i 16. lipnja 2013.
Pred vjernicima sa svih strana Švicarske biskup Bogović je misama, propovijedima, svečanim blagoslovima i povijesno-vjerskim predavanjima na poseban način obogatio ovdašnje Hrvate izvan domovine. U ciklusu svojih misa i propovijedi posvetio je posebnu pažnju nedvojbenim obiteljskim vrijednostima i vjerskom zajedništvu hrvatske zajednice u tuđu svijetu, ali i zdravoj usmjerenosti druge i treće generacije hrvatskih potomaka koji se ovdje već rađaju. U svojim povijesno-vjerskim predavanjima znalački i atraktivno je predočio prva stoljeća zabranjene kršćanske vjere, puna hrabrosti, osobnog osvjedočenja i mučeništva, ali i prva stoljeća kršćanstva u hrvatskom narodu, bez kojeg je nezamisliva hrvatska povijest i nacionalna sudbina. Biskup Bogović je također bio glavni predavač u Oltenu povodom Ulaska RH u EU i 20-te obljetnice Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK), a prigodom sastanka Upravnog odbora HSK CH/FL. Uz njega su još govorili predsjednik HSK CH/FL dr. Davor Pavuna i misionar fra Šito.

Dvije stotine pobijenih Hrvata na podnožju St. Bernarda u Švicarskoj
Ova višednevna slavlja završila su jednim posebnim događajem u nedjelju popodne. U vrtu Hrvatske kuće u Oltenu, uz nazočnost švicarskih crkvenih i civilnih predstavnika, biskup Bogović je otkrio i blagoslovio poseban i višeznačan spomenik povodom 1700. obljetnice prve slobode kršćanstva, djelo umjetničke radionice Litoglif iz Međugorja. To je posebno oblikovan obelisk, napravljen od najbolje vrste hrvatskog kamena, težak tri tone i visok oko četiri metra. Na velikom prostoru obeliska na četiri strane umjetnički su uklesani i razasuti simboli i ukrasi kao što su klas, grozd grožđa, maslina, riba te hrvatski križ s krstionice kneza Višeslava, hrvatski i švicarski grb. Na njemu je također simbolično uklesana hrvatska prisutnost u Švicarskoj kroz imena osam reprezentativnih Hrvata koji su doprinijeli i švicarskoj nacionalnoj baštini kroz zadnjih šest stoljeća. Na obelisku je uklesan spomen i na jednu veliku i u domovini gotovo nepoznatu hrvatsku tragediju u Švicarskoj, a zahvalni smo švicarskom povjesničaru dr. Ferdinandu Gigon-u da nam ju je objavio u jednoj svojoj knjizi o povijesti i događajima vezanim za alpske prijelaze. Naime, povijest je zabilježila nasilnu smrt dvije stotine hrvatskih redovnih vojnih obveznika Habsburške monarhije. Na 15. svibnja 1800. godine, kod alpskog prijelaza Veliki St. Bernard u švicarskom mjestu Saint-Rhemy, u noćnom prepadu napoleonovih trupa sa švicarske strane, između ostalog objavljuje F. Gigon, „poklana je austrijska straža – u stvari dvije stotine Hrvata -, koji su od na brzinu mobiliziranih mjesnih jedinica za pojačanje sramotno ostavljeni na cjedilu“. Nakon toga navalile su preko St. Bernharda tisuće vojnika prema Marengu. Za tjedan dana odmora, bilježi kao zanimljivost jedna kronika, Napoleonovi vojnici su uz svoje obroke od „pomoći“ domaćeg pučanstva „potrošili 21’724 boce vina, 1’749 kg sira, 250 kg kruha, 879 kg mesa“. Na posebnom mjestu na obelisku, koji na vrhu krasi hrvatski križ s krstionice kneza Višeslava, s jedne strane na hrvatskom, a s druge na njemačkom, uklesan je sljedeći tekst:

U SJEĆANJE NA 200 HRVATA
koji su kao redovni vojni obveznici
Habsburške monarhije
15. svibnja 1800. u Švicarskoj
(Saint-Rhemy, Veliki St. Bernhard)
tragično stradali.

Biskup Bogović kao predsjednik Komisije HBK HR i HBK BiH za istraživanje hrvatskih žrtava, zaželio je da žrtva, znoj i krv tih nevinih mladića bude na blagoslov domovini, Hrvatima i njihovim potomcima u CH i u izvandomovinstvu. O ovome događaju izvijestili su opširno brojni mediji, od Večernjeg lista do Glasa Koncila.