Stjepan Asić iz Australije novi je predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa

Hrvatsko izvandomovinstvo ne smije doživljavati sudbinu uvijek ponovne izgradnje veza sa svakom novoizabranom vlasti. Kontinuitet suradnje jamstvo je uspjeha – poručuju čelni ljudi HSK
 
Dugogodišnji tajnik Hrvatskog svjetskog kongresa Stjepan Asić iz Syneya novi je predsjednik te krovne iseljeničke organizacije u svijetu.  U iduće dvije godine Asić ima zadaću osigurati kontinutet odnosa s Hrvatima izvan domovine za što mu je, dakako, nepohodna čvrsta suradnja i podrška hrvatske Vlade.
 
Hrvatsko  izvandomovinstvo ne bi smjelo doživljavati sudbinu uvijek ponovne izgradnje odnosa sa svakom novom vlasti, jer upravo je kontinuitet jamstvo osnaživanja postojećih veza.
 
– Nažalost, ni nakon 20 godina nije pronađen učinkovit  način kako domovinu informirati o radu i životu  izvandomovinskih Hrvata. Štetno je marginaliziranje Hrvata izvan Hrvatske, rekao je fra Šimun Šito Ćorić, dugogodišnji glasnogovornik HSK.  
 
Hrvatskoj široj javnosti uglavnom je nepoznat podatak da iseljenici godišnje u domovinu transferiraju nevjerojatnih 1, 1 milijardu eura. Ta ih iznos čini najvećim ulagačem u našu zemlju, a oni bi sami rekli i najmanje vidljivim. Uz to radi se o iznosu o kojem doznajemo od službenih kanala, odnosno  putem banaka i tvrtki za prijenos novca u gotovini. Najbolji je to pokazatelj kako je iseljeništvo ogroman i neiskorišten gospodarski potencijal. No priču ne treba neminovno stavljati u kategoriju novčanog transfera, ignorirajući značajni intelektualni kapital.

Novo vodstvo HSK postavilo si je za prioritet kanaliziranje tog ogromnog potencijala prema domovini. Svjesni su i nove pozicije Hrvatske, prije svega članstva u Europskoj uniji.
 
– Očekujemo od nove srpske Vlade suradnju koja će nam otvoriti puteve za brže rješavanje „hrvatskog pitanja“. Prije svega na pitanje zastupljenosti, a temljem Sporazuma o zaštiti manjina koji je potpisan i ratificiran u Saboru i u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Naravno najvažnija nam je zastupljenost u predstavničkim tijelima, rekao je Petar Kuntić, bivši srpski parlamentarac i novoizabrani dopredsjednik Kongresa za Europu, pocrtavajući kako je Hrvatska u potpunosti ispunila odredbe toga Ugovora, a Srbija, kaže Kuntić, nije ni dotakla ovo pitanje.

Mađarska – odličan primjer odnosa prema iseljeništvu
 
Hrvatska je zemlja s velikim iseljeništvom. Podsjećamo, u domovini živi nešto više od 4 milijuna stanovnika, a isto toliko, prema nekim procjenama, živi i izvan Hrvatske. Bez obzira na to što precizne brojke ne postoje, nema sumnje kako su u dosegu nužnosti izgradnje dobrih odnosa. Mnoge zemlje pokazuju uspješnu praksu komunikacije i suradnje sa svojim iseljenicima. Nerijetko se tu spominju Izrael, Irska, Italija, a sam je Kuntić u taj slijed dodao i mađarski primjer jer je Mađarska dala državljanstvo svojim iseljenicima kroz relativno jednostavnu proceduru.
 
Jasno je kako su mediji svakodnevna komunikacijska spona između iseljenih i domovinskih Hrvata, a koliko je sport važan i ne poznaje granice, suvišno je isticati. Baš je to izazvalo i ogorčenje Hrvata u Srbiji i Crnoj Gori. Naime, uoči samog početka sada već okončanog Svjetskog nogometnog prvenstva HRT je ukinuo emitiranje programa.
Stoga je Kuntić uputio kritiku prema HRT-u.
 
Hrgetiću Venezuela i Hrvatska nisu predaleko
 
Latinoameričkog poduzetnika hrvatskog podrijetla Josipa Hrgetića, novoizabranog predsjednka Kongresa za Južnu Amerku upravo su Hrvatske svjetske igre dovele u Hrvatsku. I to prve, održane 2006. godine u Zadru. Uočio je iskusan poduzetnik odmah potencijal svoje „druge“ domovine, tako da je već uhodani posao oko organiziranja najrazličitijih kongresa pokrenuo i u Hrvatskoj. A poznato je kako se upravo ta gospodarska ili turistička niša ističe kao važna i potrebna u našoj zemlji.
 
– Moram priznati kako vjerujem da je ipak lakše nekome hrvatskih korijena otvoriti, pokrenuti posao ovdje, nego nekome tko ne poznaje ovaj prostor i mentalitet  – kaže Hrgetić koji ima i jedan zanimljiv plan.
 
Bez obzira na udaljenosti, nove tehnologije omogućuju jedinstveno mjesto susreta. Dakako, virtualnog. Stoga Hrgetić ima ideju povezati sva hrvatska društva u Južnoj Americi na jedinstveni facebook profil, na koji bi često „navraćali“ s dobrim razlogom: obiljem korisnih informacija i prije svega, povezivanja mladih ljudi hrvatskoga podrijetla.
 
Igre inspirirale Antu Radića za daljnje aktivnosti u Australiji

Pod dojmom i adrenalinom nogometne igre, Ante Radić vraća se u Australiju. Desetljeća su prošla otkako je upravo zbog nogometa, kao profesionalni igrač, otišao iz Hrvatske u Melbourne. A, evo, sada ga je upravo ta igra dovela ponovno u Hrvatsku.  Ispunjen dobrom energijom zajedništva, rekao nam je kako se pun ideja vraća za Australiju i kreće u projekt povezivanja tamošnjih hrvatskih društava.
 
Uostalom, dio je to njegove novostečene funkcije, jer izabran je za koordinatora Hrvatskog svjetskog kongresa za Australiju i Novi Zeland.
 
Nesumnjivo, očekivanja od novog saziva su velika. Članstvo će tražiti konkretne pokazatelje uspješnosti rada, realno postavljene ciljeve i njihovo ostvarivanje. A evo koji ciljevi su pred novoizabranima.
 
Imenovati predstavnike Kongresi u Ujedinjenim narodima
 
Uloga Hrvatskog svjetskog kongresa u Ujedinjenim narodima mora ojačati, a formalne pozicije prerasti u aktivno sadržajne i to u New Yorku, Genevi i Santiagu, a ne treba izostaviti ni Beč, rekao je fra Šimun Šito Ćorić.
 
Tu je svakako i Bruxelles – adresa koja kao mjesto mogućnosti i utjecaja ne smije biti izostavljena.
 
Dat ćemo sve od sebe – poručuje  novo vodstvo HSK-a.  Dopisno glasovanje, oporezivanje inozemnih mirovina, problem s dobivanjem osobnih iskaznica, stjecanje prava na državljanstvo, pojednostavljenje procedure za moguća ulaganja – gorući su problemi, a članstvo očekuje umjesto odgode –  konkretna rješenja.  Kako bi se spomenute teme i riješile, u Kongresu ističu da od  Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske očekuju da bude „njihov put do Vlade i partner Hrvatskom svjetskom kongresu“. 

Partnerstvo u ovom važnom i dugoročnom projektu suradnje iseljene i domovinske Hrvatske nije upitno, rekla je glasnogovornica Državnog ureda Žana Ćorić.
 
Tko su novi – stari članovi HSK?
 
Za glavnog tajnika izabran je Vinko Sabljo iz Švicarske, jedan od osnivača Kongresa i nekadašnji dvostruki dopredsjednik na svjetskoj razini. Tajnik je Željko Batarilo iz Austrije, ravnatelj Hrvatskih svjetskih igara. 
 
Rumunski parlamentarac Slobodan Gera predstavljat će u Kongresu hrvatske nacionalne manjine iz europskih zemalja.
 
Hrvatsku i BiH predstavljat će Miljenko Stojić iz Hrvatskog centra za istraživanje zločina komunizma.
Predstavnik Kongresa za Sjevernu Ameriku i dopredsjednik na globalnoj razini ostaje Ivan Curman iz Vancouvera.
 
Za rizničarku ove krovne iseljeničke organizacije ponovno je potvrđena Dijana Vukušić, a glasnogovornik ostaje svestrani Hrvat iz Švicarske fra Šimun Šito Ćorić.