Kolokvij “Hrvatska diplomacija od 8. stoljeća do danas” na pariškom Sveučilištu Pantheon-Assas
U subotu, 14. listopada, održan je kolokvij pod naslovom “Hrvatska diplomacija od 8. stoljeća do danas. Povratak u povijest i pogled u budućnost” na Sveučilištu Pantheon-Assas, pod pokroviteljstvom dva Sveučilišta: Pantheon-Assas, Paris 2 (Sorbonne) i Sveučilišta Paris-Est-Marne-la-Vallée te Predstavničkog vijeća ustanova i zajednice Hrvata Francuske (CRICCF-HSKF) i Udruge bivših studenata hrvatskih sveučilišta (AMCA). Brojno slušateljstvo, među kojima i nekoliko stranih diplomata, imali su priliku upoznati se s poviješću hrvatske državnosti, diplomacije i diplomatima od 8. stoljeća sve do novijeg doba.
Odvjetnik i povjesničar Thierry Mudry oslikao je razvoj hrvatske diplomacije, diplomat Stjepan Špoljarić portretirao je isusovca Josipa Ruđera Boškovića kao diplomata u službi Dubrovačke Republike, istovremeno ukazujući na specifičnost njene diplomacije i način na koji je opstala. Povjesničar Luc Orešković predstavio je diplomatska događanja u vrijeme Luja XIV. koja su dovela do pogibije hrvatskih velikaša Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Miro Kovač, bivši ministar vanjskih i europskih poslova, predstavio je “Hrvatsko pitanje u međunarodnim odnosima” između 1914. i 1929. godine. Georges–Marie Chenu, prvi francuski veleposlanik u Hrvatskoj, podsjetio je slušateljstvo kako su velike sile priznale Hrvatsku kao suverenu državu.
Hrvatski veleposlanik u Parizu, Filip Vučak, govorio je o odnosima Hrvatske i Vatikana kroz povijest, pri tom apostrofirajući odnos Vatikana i važne uloge pape Ivana Pavla II. prema Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata. Reneo Lukić sa Sveučilišta Laval govorio je o razvoju hrvatsko-srbijanskih odnosa u petogodišnjem razdoblju, od 1995. do 2000. godine. Boštjan Turk sa Sveučilišta u Ljubljani analizirao je hrvatsko-slovenske odnose, naglašavajući da su, inače prijateljski odnosi između dviju zemalja više proizvodi političkih elita koje žele sačuvati ili osvojiti vlast.
Marc Gjidara sa Sveučilišta Pantheon-Assas govorio je o problemima s kojima se susreću zemlje kada se govori o problemu regionalizacije, i to posebno kada se vlast države želi umanjiti ili potpuno isključiti stavljanjem naglašavanjem regionalizacije u europskom kontekstu. Joseph Krulić podsjetio je pravne aspekte u procesu priznavanja država te poteškoćama u određivanju kriterija na osnovu kojih su europske zemlje priznate Hrvatsku i Sloveniju.
U kontekstu održavanja kolokvija o hrvatskoj diplomaciji, oblježen je i Svjetski dan kravate. Sudionici kolokvija mogli su se upoznati s poviješću kravate putem ilustracija na francuskom jeziku koje su pripremili članovi upravnog odbora AMCA-e, u suradnji s Academiom Cravaticom.