Proslavljeno 70 godina od dolaska Hrvata u Peru

Tekst: Mirko Lissa Vodanović

Dana 24. veljače 1948. godine u luci Callao u Peru stiglo je ukupno 626 useljenika, 552 odrasle osobe te 74 maloljetnika i dvoje, tek rođene djece. Najveći dio pristiglih putnika bili su Hrvati koji su se na brod ukrcali iz talijanskih izbjegličkih logora Fermo i Bagnoli.

Hrvatski klub Jadran u kordinaciji s Hrvatskom župom i Vikarijom  sv. Leopolda Mandića u Limi  u povodu velike obljetnice organizirali su svetu misu, uz koncelebraciju vikara za Hrvate vlč. Marka Jukića i vlč. Vjerana Nakića.

Nakon svete mise u prostorijama župnoga dvora, u ugodnom društvu, proveli su ugodne trenutke druženja u društvu Nikole Rogića i Milana Orlića. – Ovim obilježavanjem želimo sačuvati naše korijenje i naš identitet i s ponosom ističemo da imamo hrvatsku krv u sebi – rekao je predstavnik HSK za Peru, Mirko Lissa Vodanović.

 

 

 

 

Među prvim Hrvatima koji su došli u Južnu Ameriku spominje se Basilio Basiljević koji je 1537. godine iz Seville otputovao u Peru. Taj dubrovački plemić, potaknut poznatom legendom “El Dorado”, krenuo je u potragu za bogatstvom Inka. O njegovom boravku u Cuszcu, središtu carstva Inka, svjedoči velika crkva Svetoga Vlaha koju je izgradio uz pomoć svojih mornara. U Peru su uglavnom dolazili Dubrovčani, ali i Dalmatinci te Primorci.

Južna Amerika skrivala je ogromno bogatstvo minerala koje su mnogi željeli iskoristiti kako bi svojim obiteljima pružili bolji život. Krajem 19. stoljeća hrvatska kolonija bila je najveća i najvažnija skupina iseljenika u andskom mjestu Cerro de Pasco jer je bila najbolja u istraživanju nalazišta minerala. Na više od 1000 metara nadmorske visine mogu se pronaći nalazišta pod imenima Zagreb, Velebit, Dalmacija, Zrinski, Neretva, Zadar.

Nije bilo slučajno što su “Austrijanci”, kako je Hrvate nazivalo domaće stanovništvo, u tako velikim valovima dolazili u Peru. Naime, Austro-Ugarska monarhija je s Italijom potpisala takozvanu vinsku klauzulu, što je rezultiralo iseljavanjem proizvođača vina iz Dalmacije koji nisu mogli prodavati svoje vino jer je Monarhija tom klauzulom nastojala pridobiti simpatije Italije.

Hrvati u peruanskom društvu priznati su kao sposobni mornari, a kapetan prvoga peruanskog parobroda prezivao se Mitrović, koji je zasigurno vukao korijene iz Dubrovnika. (glashrvatske.hrt.hr)