OSAMNAESTI SUSRET HRVATSKE IZVANDOMOVINSKE LIRIKE

Osamnaesti susret članova udruge Hrvatska izvandomovinska lirika, koja okuplja pjesnike i sve koji njeguju hrvatski jezik i kulturu, održan je u srpnju 2018. u Bosni i Hercegovini. Na zadovoljstvo sudionika susreta kao i organizatora Središta Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama BiH, te suorganizatora Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne i Ogranka Matice hrvatske u Čitluku, susret je privukao veliku pozornost javnosti.

Središte Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanja posljedica totalitarizama u koordinaciji s voditeljima muzeja, gvardijanima samostana, predsjednicima ostalih udruga uključenih u ovaj projekt kao i ostalim kulturnim i turističkim djelatnicima angažiranim na realizaciji istog, te predstavnicima institucija osmislilo je plan puta i program u ovom četverodnevnom boravku hrvatskih pjesnika koji su doputovali iz cijeloga svijeta u Bosnu i Hercegovinu. U četiri dana ljubitelji pisane riječi posjetili su Međugorje, Čapljinu, Domanoviće, Počitelj, Mostar, Humac, Ljubuški, Kravice, Čeveljušu, Etno selo Međugorje, Majčino selo Bijakovići, Šćit, Ramu, Masnu luku, Blidinje, Risovac i Široki Brijeg, gdje su se nadahnuti prirodnim ljepotama, povijesnim vrjednotama i nacionalnim ponosom.

Domaćini su se istinski potrudili gostima pjesnicima iz cijeloga svijeta, od kojih su većina prvi put u Bosni i Hercegovini, prikazati od arheoloških do bogatih riznica samostanskih galerija i muzeja, kao i knjižnica, s posebnim naglaskom na povijesne činjenice i zapostavljenu istinu iz hrvatske povijesti posljednja dva stoljeća.

Prvog dana posjete program je otpočeo u Čapljini, gdje su pred spomen ploču na kojoj su uklesana imena žrtava Prvog i Drugog svjetskog rata, kao i žrtve Domovinskog rata, pjesnici položili vijenac i upalili svijeću dajući počast i zahvalu svima koji su dali živote u očuvanju hrvatskog tla.

U Čapljini su ih dočekali ispred Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata HNŽ gospodin Dragan Mandić i ostali članovi, te ispred Založbe kralj Tomislav Perica Jurković, Pero Marković i Stjepan Šutalo.

Ispred Spomenika hrvatskoj slobodi, djelo akademskog kipara Kuzme Kovačića, članovi udruga napravili su zajedničku fotografiju, a nakon toga posjetili su Hrvatski kulturni centar u Čapljini, nezavršenu dvoranu za kazalište, te galeriju, a također i objekt u Potkosi, Dubrave gdje se nalazi veliki broj umjetničkih djela koje je Zakladi darovao Vjeko Božo Jarak, svećenik i profesor.

Također, pjesnici HIL-a posjetili su i Mogorjelo, jedinstveni arheološki muzej iz rimskog doba, koji spada u najljepša zdanja kasne antičke kulture u cijeloj Bosni i Hercegovini. A nakon obilaska Čapljine, posjetili su i Počitelj. Domaćini pjesnicima bili su književnici Anita Martinac  i Grgo Mikulić, članovi DHK HB, te je za vrijeme obilaska spomenika kulture govorili o povijesnim znamenitostima i kulturnom naslijeđu. Obilazeći dolinu Neretve na putu prema Blagaju i Mostaru, nezaobilazan je bio odmor u restoranu Romansa, koji je zagrljen vinogradima pružio okrjepu i oku i tijelu.

Franjevačka crkva i samostan u Mostaru nezaobilazani su u posjeti kroz Mostar, a o tome je nadahnuto govorio fra Ante Marić, voditelj franjevačke knjižnice. Koliko puta je Samostan i Crkva u Mostaru kroz stoljeća bili meta napada te satiranja vjere i naroda, ali je baš kako danas i izgleda, sa svojim ponosnim najvećim crkvenim tornjem u BiH, ostao je uspravan u nebo zagledan. Dosljedan u svojoj opstojnosti.

Stari most na Neretvi je UNESCO-va svjetska baština a u svojoj ljepoti simbol je boli i bremena vremena. Nametnuta egzotičnost koja je doselila iz nekih drugih djelova svjeta pretvarajući ga u turističku destinaciju daje neki svoj šarm začuđenoj zelenookoj Neretvi, koja tu pod mostom u zagrljaj prima Radobolju.

Tragajući za istinom na putevima prošlosti, suočavajući se s vjetrovima koji pušu sa istoka i zapada, te zagledani u prostor i vrijeme pjesnici su istog dana izrazili svoje emocije lirikom na pjesničkoj večeri u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače. Nesvakidašnja pjesnička večer, ispunjena emocijom i snažnim izričajem ljubavi prema zavičaju, domovini, narodu, podsvjesnom istinom i  na poseban način iseljeničkim temama – čežnji za rodnom kućom, nevinošću djetinjstva, boli rastanka, ali i o onim općeljudskim – smislu života, ljubavi, prolaznosti i vjeri, pištala je u ispunjenoj dvorani Galerije kraljice Katarine Kosača.

Okupili su se pjesnici Hrvatske izvandomovinske lirike i pjesnici iz Društva Hrvatskih književnika Herceg Bosne: Željka Marija Čorak (Vancouver, Kanada), Nasja Bošković Mayer (Saint Louis, SAD), Ivanka Sabolić Rukavina (Kent, SAD), Mate Tafra (Lausanne, Švicarska), Suzana Tkalčić (San Pedro, SAD), Ivan Župa (Beč, Austrija), Nadica La Rosa (Farum, Danska), Pero Rotim (Innsbruck, Austrija), Ana Petrović (Beč, Austrija), Angie Luburić (Australija), te Ivan Sivrić, Miljenko Stojić Mića, Joso Živković Soja, Grgo Mikulić, Marina Kljajo Radić, Ivan Vrljić, Marela Jerkić Jakovljević, Antun Lučić, Ivan Baković i Anita Martinac iz Bosne i Hercegovine, sa ostalim prijateljima podupirateljima HIL-a.

Glazbom su večer obogatile Vivaldijeve simfonije koje je izveo gudački kvartet Simfonijskog orkestra Mostar. Moderatorica, ujedno i nositeljica organizacije bila je Anita Martinac, na čiji su poziv pjesnici i doputovali iz svih krajeva svijeta. Organizatori ove književne večeri su Središte Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH i Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, koji su sudionicima dodijelili zahvalnice uz prigodan zbornik Lirikom do istine i vinom, dar vinarije Podrum Andrija. Zadovoljna publika na koncu programa zapjevala je sa pjesnicima stare hrvatske pjesme i zahvalila se gostima na dolasku u Mostar.

Slijedećeg dana pjesnici su posjetili Humac, Franjevački samostan i Župu sv. Ante Padovanskog, gdje su ostali zadivljeni spoju sakralne i suvremene umjetnosti o kojima im je govorio gvardijan samostana fra Dario Dodig. Bogati fundus zbirke umjetnina sa svojim stalnim postavom pod nazivom Majka zapanjio je posjetitelje jer su pronašli velika imena hrvatske umjetnosti. Ujedno se u franjevačkom samostanu nalazi i najstariji muzej u BiH, osnovan 1884. u kojem je izložena i Humačka ploča iz XII stoljeća, najstariji očuvani spomenik pisan na hrvatskom jeziku na području Bosne i Hercegovine.

Puni dojmova nakon posjete Humcu pjesnici i gosti uputili su se na daleko poznate slapove  Kravice, u mjestu Studenci kod Ljubuškog. Biserna rijeka Trebižat svojom prpošnošću privukla je veliki broj turista, te su se nakon njenog posjeta pjesnici premjestili nešto južnije na Trebižatu i to na Čeveljuši, gdje su uz riblje specijalitete, okrjepljujući strujni vjetar s rijeke i dobru kapljicu nastavili druženje. Istog dana u poslijepodnevnim satima pjesnici su posjetili i bajkovito Etno selo u Međugorju, a u večernjim satima u Majčinom selu u Bijakovićima kraj Međugorja upriličena je i druga književna večer sa štićenicima i ostalim gostima. Na pjesničkoj večeri su pred spomenikom fra Slavka Barbarića na otvorenom uz nježna svjetla govorili stihove te predstavili se svojim životnim crticama svaki od pjesnika. Organizator večeri fra Andrija Stojić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čitluku, zahvalio se pjesnicima na dolasku i darovao ih probranim vinom i knjigama.

Trećeg dana boravka u Bosni i Hercegovini pjesnici HIL-a posjetili su Ramu, Franjevački samostan na Šćitu, gdje ih je dočekao domaćin gvardijan fra Andrija Jozić. Uz riječi dobrodošlice, gvardijan je s puno ljubavi govorio o samostanu i crkvi kroz povijest njihovog postojanja i stradavanja. Vatra i voda, usud su i simboli stradanja Rame i Ramljaka kroz povijest. Rama je grobnica hrvatskoga naroda jer samo u srpnja 1942. četnici su zaklali više od tisuću ljudi o čemu svjedoči spomen ploča sa imenima žrtava.

 

Diveći se etnografskom muzeju koji zaslužuje veliku pozornost šire javnosti jer je čuvar kulturnog blaga ovih prostora, ali i odlično mjesto za edukaciju i odmor. Impresionirani svim viđenim pjesnici su željeli doznati što više o ovom zapostavljenom hrvatskom biseru.

Putem prema Blidinju, pjesnički trubaduri uputili su se u Masnu luku. Oaza mira u najljepšim zelenim bojama kako ugodnim oku tako i plućima, koje su se uzbuđeno nadimale ostavljajući prisutne bez daha svojom ljepotom. Fra Petar Krasić, voditelj kuće molitve u Poljima u Masnoj luci, proveo je goste kroz crkvu i galeriju te predstavio umjetnike koji su sudjelovali u izgradnji istog.

Ručak u Hajdučkim vrletima, nakon svježeg planinskog zraka, bio je prava okrjepa a nakon toga posjećen je i grob Dive Grabovčeve na Risovcu i stečci.

Putem kroz Posušje, a prema Širokom Brijegu, pjesnici su kratko se zadržali na Kočerinu. Dolaskom u Franjevački samostan Široki Brijeg, jednom od najvažnijih duhovnih objekata na širem području, koje je svojom vjerom ostalo veće od zidova koje su palili i rušili partizani 1945. pjesnici su stekli potpunu sliku koliko je žrtve podnio hrvatski narod na ovom svom vjekovnom ognjištu. Kroz samostan galeriju i sklonište u kojem su ubijeni i spaljeni franjevci proveli su ih fra Vendelin Karačić i fra Miljenko Stojić, koji su također darovali goste vrijednim knjigama.

S koliko ljubavi i odricanja stvarana je domovinu, s kojim žarom i ponosom za nju se borilo i ginulo i s kojom vjerom i voljom još za nju dišemo, pokazalo u ostatku večeri kada su po povratku u Međugorje zajedno sa svojim domačinima bodrili i navijali za Hrvatsku reprezentaciju u nogometnoj utakmici na Svjetskom prvenstvu, kad se sreća nije mogla izraziti samo stihovima nego suzama sreće …

Posljednjeg dana boravka u Hercegovini, uz svetu misu i odlazak na Brdo Gospina ukazanja, pjesnici su iskoristili i za osobne molitve i zahvale. Osamnesti susreta HIL-a utisnuo je trajne pečate u liriku, koja tek treba da poteče i koja će se razliti diljem svijeta ispunjena ljubavlju prema hrvatskom jeziku i svome narodu.

Anita Martinac