“Što se tiče budućnosti, san moje supruge i mene je da živimo u Hrvatskoj”

Predsjednik udruge ˝Paragvajska Udruga Hrvata˝ i dopredsjednik za Južnu Ameriku Hrvatskog svjetskog kongresa, Hugo Emanuel Estigarribia Villasanti, nekoliko je godina živio u Hrvatskoj, zatim se vratio u Paragvaj, ali i dalje u sebi nosi želju za povratkom i životom u domovini Hrvatskoj. U Paragvaju je osnovao prvu hrvatsku udrugu, podučava hrvatski jezik, pokušava razviti trgovinske veze između Hrvatske i Paragvaja, te okuplja hrvatske potomke na jednome mjestu.

Rođeni ste u Paragvaju, ali ste okusili život i tamo, i u Hrvatskoj. Gdje se vidite u budućnosti?

Tako je, rođen sam u Asunciónu, glavnom gradu Paragvaja, 4. ožujka 1988. godine. Budući da je moj pradjed, Matej Soljančić, bio s otoka Brača, moja obitelj i ja preselili smo se u Hrvatsku, te sam tamo živio 5 godina. Na Croaticumu, u sklopu Sveučilišta u Zagrebu, učio sam i hrvatski jezik. Imam dvojicu braće, Juan Pabla i Jose Miguela. Moj brat Juan Pablo, oženio se Hrvaticom s kojom je i ostao živjeti u Zagrebu, zajedno s njihovom djecom.
Ja sam se vratio u Paragvaj kako bih završio studij i stekao diplomu u međunarodnim odnosima i političkoj znanosti, a ujedno i kako bih organizirao Hrvatsku zajednicu u Paragvaju. Znajući da u Paragvaju živi više od 5 000 potomaka Hrvata koji nemaju nikakvu organizaciju, osjetio sam želju za njezinim osnivanjem. Što se tiče budućnosti, san moje supruge i mene je da živimo u Hrvatskoj, a mislimo i nadamo se da ćemo to uskoro i uspjeti

Osnovali ste udrugu ˝Paragvajska Udruga Hrvata˝. Pridružuju li vam se i dalje novi članovi koji su voljni sudjelovati?

Udrugu sam zajedno sa svojom sestrom Pamelom osnovao 2015. godine. Kao što sam rekao, u Paragvaju je više od 5 000 hrvatskih potomaka. Kada smo osnovali udrugu imali smo samo 25 članova, a sada, nakon tri godine, brojimo 250 članova. Svakog mjeseca bilježimo dolazak novih osoba, koje nakon registracije u našoj udruzi, voljno i aktivno sudjeluju u svim našim aktivnostima

U Paragvaju ste i sudski tumač za hrvatski jezik, a ujedno ga i podučavate. Kolika je zainteresiranost za njegovo učenje?

S obzirom da sam ja jedini javni prevoditelj hrvatskoga jezika koji je registriran na Vrhovnom sudu Republike Paragvaj, smatram da to puno pomaže Hrvatima ovdje, jer smo prije morali ići do Argentine kako bismo dobili prijevod koji nam je bio potreban. U Asunciónu imamo tečajeve hrvatskoga jezika gdje podučavamo moja sestra Pamela i ja. To su besplatni tečajevi organizirani uz pomoć Ureda Hrvata izvan Republike Hrvatske. Trenutno imamo više od 50 učenika koji su hrvatskoga podrijetla, ali i 5 do 10 ljudi koji nisu Hrvati, ali imaju želju za proučavanjem i učenjem jezika.

Koji su daljnji planovi za umrežavanje Hrvata Južne Amerike?

Prvenstveno je potrebno ojačati kulturne, društvene, ali i komercijalne odnose između zemalja Južne Amerike i Hrvatske. Također, nastojat ćemo prije svega očuvati i ojačati hrvatski identitet u Južnoj Americi.

U Hrvatskoj ste sa svojom obitelji osnovali tvrtku ˝Estigarribia d.o.o.˝ Povezujete li njome Hrvatsku s Paragvajem na nekom dijelu gospodarskoga sektora?

˝Estigarribia d.o.o.˝ je aktivna firma, osnovana u 2006. godini. Naš glavni cilj je stvoriti komercijalnu vezu između Hrvatske i Paragvaja, zbog čega je tvrtka registrirana za razne aktivnosti. Do sada smo uvozili yerba mate i mate čaj za hrvatsko tržište. Što se tiče trgovinskih pitanja, Paragvaj je u puno boljem odnosu s Hrvatskom nego što su to primjerice Bolivija ili Urugvaj. Naša želja i zadatak je da se trgovina između Hrvatske i Paragvaja i dalje razvija, i da ju guramo prema naprijed. Kao firma u potrazi smo za partnerom kako bismo se mogli još više razvijati. Paragvaj ima mnogo toga za ponuditi Hrvatskoj s obzirom da je među prvim proizvođačima soje, među prvim izvoznicima mesa, chia sjemenki, itd., pa se nadamo da će se takve prilike i iskoristiti.

Naposljetku, želim svim Hrvatima i njihovim obiteljima u izvandomovinstvu, te onima koji su u Lijepoj našoj, blagoslovljen Božić pun mira i sreće, te uspješnu i sretnu nadolazeću 2019. godinu!

Pripremila: Ana Martinić