5. Konferencija hrvatske dijaspore u Južnoj Americi

  • Podijeli:
2.12.2019.
Kategorija: , , , , , , , , , ,

Hrvatski svjetski kongres je sa svojim partnerom, humanitarnom udrugom “fra Mladen Hrkać”, sudjelovao na 5. Konferenciji hrvatske dijaspore Južne Amerike u Buenos Airesu, održane od 28. do 29. studenoga 2019. Glavni organizator događaja bila je Argentinsko-hrvatska gospodarska komora uz podršku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Buenos Airesu i uz pomoć Hrvatske udruge Jadran iz Buenos Airesa.

308 sudionika iz Njemačke, Bolivije, Brazila, Kolumbije, Čilea, SAD-a, Paragvaja, Perua, Švicarske, Urugvaja, Venezuele, Hrvatske i Argentine, provelo je dva dana u radnim aktivnostima i zabavno-rekreativnom druženju.

Delegaciju HSK-a predvodio je predsjednik Vinko Sabljo, a pridružili su mu se i dopredsjednik HSK-a za Europu i voditelj Radnog odbora za gospodarstvo, g. Žarko Tomasić, kao i predsjednik Humanitarne udruge “fra Mladen Hrkać”, g. Ivan Soldo. HSK svojom je nazočnošću nastavio širiti misiju zajedništva izvandomovinske i domovinske Hrvatske.

Prvi dan aktivnosti 28. studenog, održao se u Koncertnoj dvorani Argentina Kulturnog centra Kirchner, a na otvaranju govore su održale istaknute ličnosti, osim domaćina i predstavnici lokalnih vlasti i vlade Republike Hrvatske te nevladinih institucija. Riječi dobrodošlice uputili su predsjednik CACIC-a (Argentinsko-hrvatske komore industrije i trgovine), gosp. Marcos Pejacsevich i Veleposlanica Republike Hrvatske u Argentini, gđa Duška Paravić. Isto tako su gosp. Zvonko Milas, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske, u ime predsjednice Republike Hrvatske,  gosp. Davor Ivo Stier, zastupnik u Parlamentu i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora te gđa Zdravka Bušić,  državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i  predstavnica predsjednika Vlade Republike Hrvatske, pozdravili nazočne nakon što je putem videa cijela hrvatska dijaspora Južne Amerike primila poruku od predsjednice Republike Hrvatske, gđe Kolinde Grabar-Kitarović. Isto tako uputili su riječi gosp. Nikola Mažar- državni tajnik u Državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje Hrvatske, gosp. Claudio Avruj- tajnik ureda Ljudskih prava i pluralizma Argentine, Veleposlanik D. Gustavo Rodolfo Zlauvinen- tajnik vanjskih poslova, Ministarstva vanjskih poslova i religije Republike Argentine, gđa. Pamela Malewicz- dotajnica ureda Ljudskih prava i pluralizma autonomnog grada Buenos Airesa, iz Argentine i gosp. Vitomir Klasić – predsjednik Hrvatske gospodarske komore, gosp. Mijo Marić – ravnatelj Hrvatske Matice Iseljenika, iz Hrvatske, i gosp. Robert Jakubek- član Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske/Počasni konzul Hrvatske u Santa Cruzu, Boliviji.

U pauzi uz koktel i primanje u predvorju dvorane, kurator Cristian Sprljan, dipl. komunikolog, predstavio je izložbu fotografija “Povijest hrvatskog iseljeništva u Argentini”.

Nakon toga uslijedio je “Festival hrvatske glazbe i plesova” gdje su se predstavile poznate folklorne i vokalne skupine iz Argentine uz prisutnost lokalne publike i članova hrvatske zajednice. Nastupili su argentinsko-hrvatska glazbena i plesna skupina “Jorgovan” iz Dock-Sud-a iz pokrajine Buenos Aires, “Klapa BA” iz Buenos Airesa i folklorna skupina hrvatskih plesova “Proljeće” iz Buenos Airesa, Klapa “Valovi” iz Buenos Airesa, folklorna skupina hrvatskih plesova “Zrinski” iz San Justa, iz pokrajine Buenos Aires te zajedno s folklornim skupinama “Velebit” iz Rosaria, “Ljubice” iz Mar del Plate i sa skupinom argentinsko-hrvatskih plesova “Ex Marija Bistrica” iz José C. Paz-a. A za kraj je premijerno u Južnoj Americi izvedena “Šokačka Rapsodija”. Izveli su je Orkestar u čijem sastavu su bili članovi orkestra “Jorgovan” i  “Orkestra Mladih hrvatskih katoličkih studenata” te glazbenog sastava “Legenda Tribute AR” i Zbor sastavljen od Hrvatskog zbora “Jadran”, Klape BA i Klape Valovi, na čelu s dirigenticom maestrom Arianom Cola.

Drugog dana aktivnosti, 29. studenog, u Hotelu Panamericano održale su se panel -rasprave, istovremeno u dvije dvorane,  u jednoj  o sociokulturološkim temama, a u drugoj o gospodarsko-trgovačkim.

Predsjednik Vinko Sabljo detaljno je prezentirao pripreme za jubilarne V. Hrvatske svjetske igre koje će se održati u Zagrebu, od 21. do 25. srpnja 2020. godine. Predsjednik Sabljo uputio je poziv na sudjelovanje cijeloj hrvatskoj južno-američkoj zajednici, a posebno onima koji manje poznaju domovinu svojih roditelja ili djedova. Svim sudionicima bit će osiguran besplatni boravak i prehrana, kao i bogati sportski i kulturni program za vrijeme održavanja Igara. Sudionici su samo dužni samostalno osigurati trošak prijevoza do Zagreba.

Gospodarsku tematiku pratio je g. Žarko Tomasić te pri tome iskoristio priliku promoviranja inicijative HSK-a iz 2017. godine, vezanu uz okupljanje gospodarskih komora izvandomovinske Hrvatske pod jednim krovom.

Općeniti zaključci panel-rasprava

a) Održati i ojačati identitet dijaspore u Južnoj Americi:

Nakon detaljnog predstavljanja hrvatskih udruga Južne Amerike i institucijskog okvira Republike Hrvatske u području iseljeništva, sudionici su istaknuli potrebu:

  1. Osnažiti udruge u zemljama u kojima djeluju.
  2. Poticati usku i specijaliziranu suradnju (na području ekonomije, kulture i sporta) među udrugama Južne Amerike.
  3. Razmotriti učvršćivanje južnoameričkih udruga unutar jedne kontinentalne organizacije koja bi im bila podrška, slično modelu ACAP u Sjevernoj Americi.
  4. Za projektima koji bi se ostvarili unutar dijaspore s tendencijom da pomognu povratiti iz zaborava povijest hrvatske zajednice zemalja Južne Amerike uz podršku hrvatske vlade te državnih institucija.
  5. Realizirati popis Hrvata i njihovih potomaka u Južnoj Americi što bi iz brojnih razloga bilo jako korisno, koliko iz društvenih toliko iz političkih te bi se time povećala važnost Hrvata izvan Hrvatske, a posebno u očima Hrvata koji žive u Hrvatskoj.
  6. Osmisliti zajedničku baznu strategiju za naše institucije i zemlje uz podršku Ureda za Hrvate izvan Hrvatske, kao službenog organa koji nas predstavlja.
  7. Kanalizirati informacije proizašle iz Ureda za njihovu daljnju distribuciju među našim institucijama. Za to je potrebno da se španjolski jezik uključi u veći dio informacija nego do sada. Predlaže se službeno zatražiti od Ureda da sva događanja budu i na španjolskom, jedan mjesečni Newsletter sa svom relevantnom informacijom za njegovu daljnju distribuciju.
  8. Postići razmjenu informacija o aktivnostima i dobroj praksi u različitim južnoameričkim institucijama.
  9. Dati podršku za realizaciju Susreta Dijaspore Južne Amerike svake godine ili maksimalno svake druge godine, unutar mogućnosti te da se uskoro realizira susret u Paragvaju.
  10. Poticati sudjelovanje mladih generacija u radu udruga putem modernih programa. Općenito dijasporu brine kako sve približiti mladima. Programi za mlade i povratak u Majku Domovinu pokazali su da Hrvatska potiče ulazak mladih hrvatskih potomaka u zemlju, nudeći široku lepezu pogodnosti kako bi se uklopili u društveni, kulturni i ekonomski život. Izložio se plan stambenog zbrinjavanja za mlade koji se odluče nastaniti u zemlji te im time nude gdje živjeti.
  11. Širiti informacije o upisnoj kvoti na hrvatskim sveučilištima te o stipendijama za učenje koje se nude preko Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske i o stipendijama privatnih sveučilišta. Izražavamo interes da se nađe načina za priznavanje srednjoškolskih diploma ​​Južne Amerike kao temelj za upis na dodiplomske studije hrvatskog visokoškolskog obrazovanja.
  12. Širiti informacije o ponudi studija i stipendija na hrvatskom i na engleskom jeziku, na raznim sveučilištima i školama, dostupnih mladima iz dijaspore. Volonterski projekti i organiziranje Svjetskih sportskih igara 2020, još neki su od prijedloga u koje treba uključiti mlade. Nastojanje Ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske ima za cilj povratak Hrvata i njihovih potomaka iz inozemstva, jer je potrebno povećati broj stanovnika, osobito mladih, s namjerom da razviju poslovno poduzetništvo, a većinom će to ovisiti o pristupnosti tim programima.
  13. Širiti informacije o mogućnostima učenja hrvatskog jezika za djecu, mlade i odrasle. Predstavili su trenutne opcije, kao što su lektorati pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i kulture Republike Hrvatske te također programi Croaticum, Domovina, Hrvatska Matica Iseljenika, škole hrvatskog jezika u zemlji s izvornim i neizvornim govornicima. Ukazuje se na potrebu za obukom profesora s jedinstvenom pedagoškom metodologijom i knjigama te da se to osigura profesorima koji žive u zemljama u kojima se predaje.
  14. Uključiti znanost u razvoj kulture, jer se razvija i transcendira putem studija u suradnji sveučilišta iz Hrvatske i iz dijaspore. U tom smislu napredovalo se što se tiče raznih ugovora o zajedničkom radu u prirodnim i u društvenim znanostima: susret dijaspore iskoristio se kao prilika za zbližavanje i dala se podrška osnivanju Kuća znanosti i kulture u svakoj zemlji, počevši od Argentine i Čilea.
  15. Potreba hrvatske dijaspore hispanog govornog područja za većim kontaktom s majkom Domovinom putem televizijskih i kinematografskih produkcija. Iz HRT-a izvjestili su o ostvarenim napretcima, ali se moli da signal HRT5 bude dostupan na kablovskoj televiziji lokalnih operatera Južne Amerike.
  16. Aktivno surađivati s hrvatskim institucijama kao što su Hrvatska Matica Iseljenika i njihovi programi očuvanja i širenja kulture, folklora, izrade nošnji, napjeva, tradicionalnih orkestara, umjetnosti itd.
  17. Treba istaknuti da od zadnjeg susreta dijaspore u Ekvadoru konačno se uspjelo izmijeniti zakon o državljanstvu te sad nije potrebno polagati ispit iz jezika, što je jedna od pogodujućih izmjena.
  18. Moći ostvariti pravo glasa za hrvatske državljane u dijaspori, što je u potpunosti istisnuto jer sadašnji zakon dozvoljava da se glasa samo u 3 jedina veleposlanstva za cijelu Južnu Ameriku. Očekuje se da se ta iznimno važna tema uvrsti među ustavne promjene.
  19. Imati više zastupnika u Hrvatskom Saboru te da ih je u skladu s brojem hrvatskih državljana u dijaspori u Južnoj Americi.
  20. Podržati sudjelovanje Hrvata iz dijaspore u Registru Hrvata u svijetu, što je pokrenuo Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske na svojoj web stranici, gdje se želi izgraditi mostove kako bi se zbližili svi koji se upišu te da bi izravno primali obavijesti.
  21. Povećati izvoz hrvatskih tvrtki u Južnu Ameriku, ulaganja u Hrvatsku i poslovanje među članovima dijaspore.

b) Glavni zaključci panel-rasprava o ekonomsko-trgovačkim temama:

Iznova pozivamo na aktivaciju projekta ustanove južnoameričke mreže poduzetnika hrvatskog podrijetla, čiji bi krajnji cilj bio stvaranje regionalne trgovačke komore u kojoj bi sudjelovale i hrvatske tvrtke.

  1. Očekujemo podršku Hrvatske gospodarske komore u smislu oblikovanja digitalne platforme na temelju koje bi se i uz suradnju poduzetnika u svakoj zemlji, moglo stvoriti poduzetničku mrežu, posebnu za Južnu Ameriku.
  • Dodatno pozivamo Hrvatsku gospodarsku komoru da izradi kartu najkonkuretnijih područja hrvatskog gospodarstva i raspoloživosti fondova Europske Unije koje bi mogle koristiti južnoameričke tvrtke, udružene s hrvatskim tvrtkama.
  1. Isto tako molimo Hrvatsku gospodarsku komoru da doprinese jačanju vanjske trgovine Republike Hrvatske s južnoameričkim zemljama postavljanjem trgovačkog atašea u jedno od tri hrvatska veleposlanstva Južne Amerike, na temelju sporazuma s Ministarstvom vanjskih poslova Europske Unije i Hrvatske o jačanju gospodarske diplomacije Republike Hrvatske u svijetu.
  2. Ističemo važnost dodatnog pojednostavljivanja trgovačkih uvjeta Republike Hrvatske i uklanjanja administrativnih barijera kako bi se poboljšalo okruženje za ulaganja, posebno za ulaganja južnoameričke hrvatske dijaspore.
  3. Svjesni principa jednakosti svih ulagača u hrvatsko gospodarstvo, bilo da su iz Hrvatske ili iz stranih zemalja, bilo da su hrvatski poduzetnici Južne Amerike, pozivamo hrvatske vlasti da se aktivnije usredotoče i da nastoje bolje razumjeti ulagački potencijal Južne Amerike te smo povodom toga na raspolaganju hrvatskoj državi i privatnom sektoru Republike Hrvatske. Za konkretna ulaganja u hrvatsko gospodarstvo potrebne su precizne informacije o poslovnim mogućnostima, na engleskom ili španjolskom jeziku i bilo bi najbolje podržati ih analizom ulagačkog potencijala (tržišta, pravne teme, plan poslovanja, itd.)
  • S obzirom da Hrvatska zadnjih godina bilježi značajan porast broja turista iz Južne Amerike te da se tijekom 2018. godine zabilježilo oko 120 tisuća turista iz Brazila i Argentine, smatra se da ima potencijalno puno aktivnosti koje nisu uzete u obzir za regiju.
    • Da bi se povećao broj turista iz Argentine i/ili da bi se privuklo ulagače, smatramo da bi Turistički ured Hrvatske i ostali hrvatski turistički i poduzetnički subjekti trebali biti prisutniji na ovom tržištu, kao na primjer u obliku velikih turističkih sajmova, imati usku vezu s turističkim agencijama koje poznaju hrvatsko tržište, pokrenuti realizaciju TV emisija o turizmu, promidžbu u lokalnim medijima i/ili sporazume s avio kompanijama čija je završna destinacija Europa.
    • Poticati aktivniju protagonističku ulogu veleposlanstava Republike Hrvatske u zemljama u kojima se nalaze, kako bi vršili promidžbu među članovima hrvatske dijaspore i lokalnih poduzetnika o povoljnim prilikama za ulaganje u industriju turizma u Hrvatskoj. Za to se mogu osloniti na binacionalne komore svake zemlje.
  • Ovaj V. Susret hrvatske dijaspore Južne Amerike probudio je interes čiji odraz je veliki broj poduzeća posjetitelja iz Hrvatske. U pitch sesiji „Predstavljanje hrvatskih tvrtki“, predstavnici poduzeća hrvatskog podrijetla koji su prisustvovali događanju, kratko su pojedinačno predstavili svoja poduzeća, njihove aktivnosti, glavne karakteristike i najvažnije ciljeve. Tvrtke koje su sudjelovale pripadaju različitim rubrikama i industrijama, što je pomoglo sudionicima susreta da upoznaju različite mogućnosti koje nudi hrvatsko tržište te time pokrenuti ili proširiti trgovačke veze s Argentinom i općenito s Latinskom Amerikom.

Treći dan, u Hrvatskome domu, delegacija HSK-a održala je zajednički sastanak s članicama HSK-a Južne Amerike, s ciljem jačanja promocije HSI 2020., kao i dogovora o prioritetnim zadaćama HSK-a u nadolazećoj godini.