Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj: Prof. Christian Schwarz-Schilling je iznio osuđujuće izjave neprihvatljive Hrvatima BiH
Hrvatski svjetski kongres (HSK) u Njemačkoj je reagirao priopćenjem za javnost na intervju sa prof. Christianom Schwarz-Schillingom, bivšim saveznim ministrom i bivšim visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu, kojeg je vodila Marion Kraske, voditeljice Ureda Zaklade Heinrich Böll u Sarajevu.
Priopćenje HSK u Njemačkoj pod nazivom „Napadi na Bosnu i Hercegovinu “Hrvatska i Srbija ugrožavaju mir” prenosimo u cijelosti…
9. studenog 2020. pojavio se osuđujući intervju sa prof. Christianom Schwarz-Schillingom. Prof. Schwarz-Schilling bivši je visoki predstavnik Europske unije za Bosnu i Hercegovinu u razdoblju između 2006. i 2007. godine, a koji će također objavit svoju knjigu sredinom studenog 2020. godine. Prigoda intervjua je 25. godišnjica potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.[1]
Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj koristi dotični intervju kao priliku da ispravi pojedine stavove iznesene u tom intervju. Mnogi Hrvati i Hrvatice koji žive u Saveznoj Republici Njemačkoj izvorno dolaze iz današnje Bosne i Hercegovine i / ili održavaju bliske ekonomske ili privatne odnose s ovom državom. Oni se osjećaju također prozvanima ovim izjavama bivšeg visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Izjave u intervjuu poput: „Da, naravno. Srbija nikada nije odustala od svojih planova za Veliku Srbiju. Hrvatska također nije. Obje susjedne države ponašaju se kao da je Bosna njihova kolonija“ i „Hrvatska i Srbija svojom dnevnom politikom ugrožavaju mirovni poredak.“, nisu prihvatljive na ovaj način. Šokirani smo što je nekada poštovani čovjek toliko neiskusan i pitamo se zašto prof. Schwarz-Schilling ne koristi sveobuhvatni pristup. To je najmanje što bi smo očekivali od jednog znanstvenika.
U ime naših članova jasno dajemo do znanja sljedeće:
Ponovno se pokušava gurnuti Hrvatice/Hrvate u desni ekstremistički i nacionalistički kut. Odlučno odbacujemo ovo političko pitanje bivšeg visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Ovdje se također osuđuje Hrvatska, susjedna država i članica Europske unije koju se vjerojatno prikazuje nacionalističkom i kao ratnohuškaču, svjesno ili nesvjesno, iako je sama Hrvatska, zajedno s Bosnom i Hercegovinom, bila žrtva ekspanzionističke politike. Takva vrsta retorike je besmislena, naivna i sadrži opasnu, namjernu ili nenamjernu podjelu u regiji.
Bosna i Hercegovina je kompleksna država s teškom poviješću te sa iznimno kompleksnom upravom i državnim strukturama koja se temelji na kompromisima i koja bi stoga mogla dalje razvijati. Bosna i Hercegovina je na raskrižju i mogućem putu k NATO-u i EU. Taj proces usmjeren je prema geopolitičkoj situaciji u cijeloj Europi.
Socijalno-kulturna i politička struktura posebna je zbog:
U Bosni i Hercegovini postoje tri dominantne etničke skupine. To su: hrvatsko, srpsko i muslimansko stanovništvo. Većina hrvatskih građana su rimokatolici, a srpsko stanovništvo su srpski pravoslavci. Bosansko stanovništvo se pogrešno poistovjećuje s muslimanskim stanovništvom. To nije pravilno. Bosna i Hercegovina nije čisto muslimanska zemlja, ali svima nama može biti primjer kako različite etničke skupine mogu uspješno zajedno živjeti i rasti. Sama definicija društveno-političke strukture temeljna je za transparentnu i mirnu društveno-političku sliku. Zbog toga se iznova započinje postupak otkrivanja kako bi se jasno razgraničile uloge i promicalo sve više nacionalno pitanje, što daje poticaj ekstremističkim skupinama sve tri nacionalnosti.
Ovo početno pojašnjenje dane kompleksnosti u državi proturječi jednostranim i jednodimenzionalnim izjavama prof. Christiana Schwarz-Schillinga. Osuđujuće izjave također doživljavamo kao uvredu, jer mi isto tako odlučno osuđujemo radikalne skupine. Očekujemo da se prof. Schwarz-Schilling prikladno ispriča stanovništvu. Naglašavamo da ne dopuštamo da nas se prikaže ni u jednom nacionalističkom, fašističkom ili desničarskom ekstremističkom taboru. Niti jedna isprika ne potvrđuje njegov naoko osobni i jednostrani dojam te nam ostavlja pitanje u kojoj je mjeri njegov rad bio cjelovit i s konstruktivnim pristupom profesionalnoj procjeni političke i društvene situacije u Bosni i Hercegovini.
Prof. Schwarz-Schilling objavljivanje svoje knjige nije uzeo kao predmet rasprave, nego 25. godišnjicu potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma koristi kao predmet razgovora.[2] Republika Hrvatska kao jedna od potpisnica Daytonskog sporazuma – nakon potpisivanja borbe su prestale – ima obvezu paziti na potpisani ugovor te ima interes za stabilnu Bosnu i Hercegovinu. Očekuje se funkcioniranje ustavne države, što do dan danas nije slučaj.[3] Od pristupanja Hrvatske u Europsku uniju, zabilježen je porast emigracije iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku i neke druge zemlje Europske unije. Cijela područja u Bosni i Hercegovini djelomično su opustjela kao rezultat emigracije. Mnogi su ispitanici kao razlog emigracije naveli subjektivni osjećaj nedostatka osjećaja za poštenim pravosuđem. Mnoge mlade i dobro obrazovane obitelji, kao i samci, žele stabilnost kako bi stvorile zdrave izglede za budućnost.
Postoji izričita, stalno ponavljajuća želja da Bosna i Hercegovina postane članica Europske unije, tako da ovo služi kao jamac vladavine prava i funkcionalne demokracije. Gospodarski rast i stabilnost u regiji idu u korist stabilnoj Europi.
Nedostatak vladavine prava aspekt je koji nam jako nedostaje u jednostranom intervjuu s prof. Schwarz-Schillingom. Po tom pitanju, politika u državi, kao i prateća europska politika, još uvijek ima hitne potrebe za djelovanjem.
Uzmimo za primjer predstojeće izbore u Bosni i Hercegovini:
Trenutni sporazum o izbornom zakonu predstavlja važan korak u pravom smjeru u cilju rješavanja postojeće nejednakosti i diskriminacije u Bosni i Hercegovini.[4] Provedba bi otvorila put ka funkcionalnoj Bosni i Hercegovini i pridonijela političkoj stabilnosti. Postoje odluke koje se ne provode i koje onda, razumljivo, izazivaju nezadovoljstvo te stvaraju prilike za nezakonito područje (poput korupcija i sličnih).
Međutim, prof. Christian Schwarz-Schilling ne spominje upravo te nedostatke provedbi. Skromna žalba Europskom sudu za ljudska prava proturječi činjenici da su Romi i Židovi, kao i djeca iz takozvanih “mješovitih brakova”, isključeni iz pasivnog prava kandidiranja za Drugo vijeće Parlamenta Bosne i Hercegovine te za kolektivno predsjedništvo. Vlasti do danas nisu ispunile ovu obvezu, kao ni druge provedbe presuda nacionalnih i međunarodnih sudova. Budući da je Daytonski ugovor prvenstveno bio usmjeren na okončanje oružanih sukoba, sada je, nakon 25 godina, već trebalo provesti temeljitu reformu izbornog okvira, kao što je Vijeće Europske unije naglašavalo u svojim raznim zaključcima posljednjih godina.
Dugogodišnje blokade predstojećih lokalnih izbora u gradu Mostaru primjer su kako se ipak predstavnici naroda mogu sporazumjeti putem kompromisa i konstruktivne komunikacije.
Većina triju etničkih skupina nisu nacionalističke ili separatističke. Takve izjave samo prikrivaju nedostatak političke volje da se država izgradi u funkcionalnu ustavnu državu te optužuju lokalno stanovništvo.
Pozivamo Vas da se suzdržite od osuđujućih izjava protiv određenih etničkih skupina.
Također pozivamo na konstruktivan i smiriujući pristup razvoju događaja. Sretni smo što smo Vam na raspolaganju kao kompetentni savjetnički partner i sa zadovoljstvom Vam nudimo mogućnost razgovora.
Lijep pozdrav
Franjo Akmadža, predsjednik
[1] https://avalon.law.yale.edu/subject_menus/daymenu.asp
[2] https://ba.boell.org/de/2020/11/09/angriffe-auf-bosnien-und-herzegowina-kroatien-und-serbien-bringen-den-frieden-gefahr:
[3] https://www.derstandard.de/story/2000100393264/rechtsstaatskommission-nimmt-bosnien-herzegowina-unter-die-lupe
[4] https://www.kas.de/de/laenderberichte/detail/-/content/bosnien-herzegowinas-un-mogliche-wahl-eine-rechtspolitische-analyse