Uskrsna čestitka 2023

PASHA-USKRS

Mi smo navikli da jednu nedjelju u godini nazivamo Uskrsom, međutim Uskrs je trodnevno slavljenje Pashalnog otajstva. U izvornom poimanju crkve Uskrs nije samo godišnji dan Kristova uskrnuća nego j je Sveto trojdnevlje tj. petak je spomendan Isusove posljednje večeri, njegove muke i smrti,  subota dan njegovog boravka u grobu, nedjelja dan njegova uskrsnuća.

Pasha je prijelaz iz Kristove muke preko smrti u život.

Na Veliki petak zavladala bi zabrana obrađivanja zemlje, jer se taj postupak povezivao s kopanjem rupe za križ na koji je Isus bio razapet. Uz zabranu obrađivanja zemlje vezalo se i objašnjenje da zemlju ne valja dirati jer u njoj počiva Isus. 

Na Veliku subotu iz crkve se kućama nosila vatra i voda koju je svećenik blagoslovio, a često se toga dana obavljao i blagoslov hrane koja će se jesti na Uskrs: beskvasna pogača, peciva umiješanog s mnogo jaja, šunke, janjetine, jaja, luka, sira i slično. U mjestima sjeverne Hrvatske na Veliku se subotu organizirala radosna i bučna procesija uskrsnuća. Na Veliku se subotu kuhaju i bojaju jaja. 

Uskrs je najveći kršćanski blagdan, slavi se središnji događaj kršćanstva: Kristovo uskrsnuće. Za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano vazmeno bdjenje. Na sam Uskrs tradicijski se blaguje šunka, a domaćice često ispeku kruh te priprave druge slastice. Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na uskrsnu misu gdje je svećenik blagoslivlja, a potom vjernici odlaze kućama na uskrsni objed i slavlje. Uskrsni kruh je hrvatska tradicija koja se njeguje i danas. Izrađuje se dan uoči Uskrsa, obično je okrugloga oblika i na površini tijesta zarezan je najčešće križ, peče se u krušnoj peći.

Djeca se za Uskrs igraju igrama u koje su uključene pisanice poput: tuckanja pisanicama, gađanja pisanica kovanicama, traženja sakrivenih pisanica po kući ili u travi izvan kuće i sl.

U većini ruralnih krajeva Hrvatske, za vrijeme Velikog tjedna, nisu zvonila crkvena zvona, radili su se samo kućanski poslovi i nije se odlazilo u polje. U Zagorju je za to vrijeme vladala vesela i živa atmosfera dok su ljudi bojali, ne samo pisanice, već i kuće. U pojedinim dijelovima sjeverozapadne Hrvatske, i danas se nakon probdjevene noći u zoru pali uskrsni krijes, tzv. Vuzmenka (vuzemnica) od borovina ili pak piramida od cjepanica, a u Dalmaciji se izrađuju klepetaljke i čegrtaljke.

Uz svu raznolikost običaja tijekom Velikog tjedna, svima je zajednički post i priprema bezmesnih i ribljih specijaliteta. Na Veliki petak se u Dalmaciji pripremaju arbuni, orade, oslići, hobotnica i lignje, uz neizostavno povrće i krumpir na lešo. U Istri se od davnina poslužuje maneštra od slanutka i bakalar na bijelo. Oni koji nekad nisu imali za ribu pripremali su jela od kupusa.

U Bosni se na Veliki četvrtak kuha varivo od srijemoža (medvjeđi luk) To je divlja biljka, koja ima miris po češnjaku. Bijeljenje ili vapnjenje kuće običaj je vezan uz Veliki tjedan. Kuća se čisti i obnavlja, kao što se teži čišćenju duše.

Mnoge su se tehnike ukrašavanja jaja prenosile s generacije na generaciju, a u školama se i danas često izrađuju pisanice kao mali suveniri. Uskrsna jaja ukrašavaju se raznim tehnikama, a u prošlosti su se za bojanje koristile prirodne boje. Najčešća je bila crvena koja se dobivala od ljuske crvenog luka, cikle ili pak radiča. Neki su jaja ukrašavali tako da su ih kuhali s laticama cvijeća, a u Dubrovniku su se pisanice ukrašavale voskom. Crne pisanice karakteristične su za međimursko podneblje, a dobivala su se od bobica bazge, duda ili čađe. Za one koji bi se željeli okušati u isprobavanja prirodnih boja stariji naraštaji preporučili bi špinat, poriluk ili koprivu za zelenu boju, a tamnosmeđu će dobiti od kore hrasta. Za kraj, pisanicama treba osigurati što ljepši sjaj, a naši preci su za to koristili komadić slanine.

 Nekada se u Slavoniji preko košare s posvećenom hranom stavljala tkanina koja bi se kasnije bacala na voćke kako bi rodila zdravije plodove, a ljuske od posvećenih jaja su se bacale u zemlju da bi bolje rodila

Od 2008. godine pisanica u Hrvatskoj ima status nematerijalnoga dobra.

SRETAN USKRS ŽELI VAM

VAŠ HSK