U subotu, 11. lipnja 2011. okupilo se više od 1500 Hrvata na glavnom gradskom trgu Odeonsplatz u Münchenu, prosvjedujući protiv presude ICTY-a u Den Haagu. Prosvjedni skup protekao je u mirnoj i dostojanstvenoj atmosferi. Nakon njemačke i bavarske himne, Klapa Croatia hrvatske katoličke misije München otpjevala je hrvatsku himnu. Slijedila je ponosna minuta tišine za sve žrtve Domovinskog rata. (više…)...

Poslušajte razgovor s Nadom Pupačić, predsjednicom Udruge Hrvatske izvandomovinske lirike prigodom održavanja Jedanaestih susreta pjesnika koji se ove godine održavao u američkom San Pedru. Razgovor je snimila i vodila Ana Petrović, pjesnikinja i dopredsjednica Hrvatskog svjetskog kongresa u Austriji. {module nadapupaciciaudio|none}...

Druga strana mosta naslov je zbornika pjesama nastalih uz jubilarne Desete večeri hrvatske izvandomovinske lirike koji je nedavno objelodanjen i promoviran u New Yorku u Sjedinjenim Američkim Državama. Izdao ga je Hrvatski svjetski kongres.U Zborniku su zastupljeni pjesnici Ivan Bačić Serdarević, Petar Franjo Bašić, Anton Kikaš, Toma Periša, Ana Petrović, Anastazija Romić, Ivanka Sabolić Rukavina i Ljerka Totch Naumova. Urednica knjige je Nada Pupačić, recenzen...

U nedjelju 12. lipnja 2011. je u Tullnu održana sjednica Izvršnog odbora HSK-a Austriji na kojoj su nazočili predsjednik Rade Lukić, dopredsjednica Ana Petrović, tajnik Igor Lacković, zamjenica tajnika Anamarija Manestar, rizničar Franjo Raštigorac te Ivana Karanušić iz Veleposlanstva RH u Austriji. (više…)...

Bio je tajnik Inicijativnog odbora za osnivanje Hrvatskog svjetskog kongresa, osnovanog 1993. godine i njegov prvi predsjednik. „Ja se nisam nikad bavio politikom, nisam bio u strankama, meni je stranka Hrvatska, država Hrvatska, sad je imamo i umrijet ću sretan!“ U rodinim Mircima na otoku Braču dana 18. svibnja o. g. ispraćen je na posljednji počinak veliki hrvatski domoljub, dobrotvor, poduzetnik, intelektualac i pjesnik Nikola Kolja Kirigin. (više&hel...

Dolaskom hrvatske državotvorne emigracije nakon Drugog svjetskog rata u Argentinu, Buenos Aires je postao središtem kulturnog rada ne samo argentinskih Hrvata, nego dugo godina i cjelokupne hrvatske emigracije. Argentina se nalazi na jugu američkog kontinenta. Po veličini je deveta zemlja na svijetu. Obuhvaća površinu od 2.778.417 četvornih kilometara. Broji oko 33 milijuna stanovnika. (više…)...

Teško je sa sigurnošću utvrditi brojno stanje, dobnu strukturu Hrvata u Belgiji, njihov ekonomski status i stupanj nacionalnog identiteta, posebno kod potomaka prvih doseljenika. Najveći broj Hrvata još uvijek živi u Valoniji, na području Liegea, njih pet do šest tisuća pripadnika prve do treće generacije. (više…)...

Prema popisu stanovništva iz 1994. godine, u Makedoniji živi 2.248 Hrvata. Treba reći da je vrlo malo kompaktnih hrvatskih obitelji, jer su se u vrijeme bivše Jugoslavije uglavnom sklapali miješani brakovi, iz kojih je nastala druga i treća generacija koja najčešće deklarira makedonsku nacionalnost, ali istodobno ima snažan osjećaj pripadnosti hrvatskoj naciji. (više…)...

(I) HRVATI IZRAZITO ISELJENIČKI NAROD Većina naših ljudi u Njemačkoj ima rodbinu, prijatelje ili barem poznanike. No, istraživanja o životu i radu Hrvata u Njemačkoj vrlo su rijetka u literaturi, a razloge tomu treba potražiti i u rigidnosti bivšega komunističkog sustava. Ovaj feljton nema namjeru popuniti prazninu u povijesti tih društvenih istraživanja, ali će nastojati sažeti neke najvažnije događaje, aspekte i zanimljivosti iz iseljeničkog života Hrvata ...

Iako hrvatska useljenička kolonija u Chicagu ne spada među najstarije, ipak Hrvati ovdje dolaze vrlo rano, već u drugoj polovici 19. stoljeća. Za naše useljenike, koji su tada u ogromnom postotku bili nepismeni i nisu mogli obavljati neke stručne poslove, Chicago je bio odlična destinacija zbog svoje čelične industrije, kao i zbog velikih klaonica, u kojima su lako mogli dobiti zaposlenje. (više…)...