Prema popisu stanovništva iz 1994. godine, u Makedoniji živi 2.248 Hrvata. Treba reći da je vrlo malo kompaktnih hrvatskih obitelji, jer su se u vrijeme bivše Jugoslavije uglavnom sklapali miješani brakovi, iz kojih je nastala druga i treća generacija koja najčešće deklarira makedonsku nacionalnost, ali istodobno ima snažan osjećaj pripadnosti hrvatskoj naciji. (više…)...

(I) HRVATI IZRAZITO ISELJENIČKI NAROD Većina naših ljudi u Njemačkoj ima rodbinu, prijatelje ili barem poznanike. No, istraživanja o životu i radu Hrvata u Njemačkoj vrlo su rijetka u literaturi, a razloge tomu treba potražiti i u rigidnosti bivšega komunističkog sustava. Ovaj feljton nema namjeru popuniti prazninu u povijesti tih društvenih istraživanja, ali će nastojati sažeti neke najvažnije događaje, aspekte i zanimljivosti iz iseljeničkog života Hrvata ...

Iako hrvatska useljenička kolonija u Chicagu ne spada među najstarije, ipak Hrvati ovdje dolaze vrlo rano, već u drugoj polovici 19. stoljeća. Za naše useljenike, koji su tada u ogromnom postotku bili nepismeni i nisu mogli obavljati neke stručne poslove, Chicago je bio odlična destinacija zbog svoje čelične industrije, kao i zbog velikih klaonica, u kojima su lako mogli dobiti zaposlenje. (više…)...

Povijest hrvatskog katoličkog naroda u Sjedinjenim državama nije službeno dokumentirana. Glavni izvori za ovaj rad su pojedinacne povijesti nekih hrvatskih katoličkih župa u istočnim, srednje-zapadnim i zapadnim državama, te povijesna izvješća različitih hrvatskih organizacija, ponajvećma mjesnih ogranaka Hrvatske katoličke zajednice, bratskog dobrovoljnog osiguravajućeg društva, utemeljenog 1921. Rad koji slijedi želi biti kratki sažetak ili pregled hrvatskih...

Nisu nam potrebne posebne povlastice nego ono što smo imali do 2000. Piše: Stjepan Asićdopredsjednik HSK-a i predsjednik HSK-a u AustralijiPrije dvije godine Hrvatski svjetski kongres uputio je dva pisma ministru unutarnjih poslova RH Tomislavu Karamarku u kojima je među ostalim izražena naša zabrinutost na 'Prijedlog za nadopunu Zakona o Strancima' u kojem se Hrvati bez državljanstva smatraju strancima.U tom ranijem pismu mi smo između ostalog naznačili: Prije svega...

Prvo hodočašće hrvatskih studenata u svetište Majke Božje BistričkeTekst i foto: Damir BorovčakU nedjelju 8. svibnja održano je 1. hodočašće hrvatskih studenata u svetište Majke Božje Bistričke koje je priredilo četrnaest studentskih zavičajnih udruga, na inicijativu Udruge zagorskih studenata. Hodočašće je posvećeno hrvatskim generalima u Haagu, Gotovini i Markaču. Misno slavlje predvodio je studentski kapelan don Damir Stojić. Liturgijsko pjevanje izvo...

U glavnom gradu Njemačke 20. travnja 2011. pred Ministarstvom vanjskih poslova održana je demonstracija protiv presude Den Haaga, na kojoj su sudjelovali oko 500 berlinskih Hrvata, među kojima je bio veliki broj mladih.Na prosvjed je pozvao Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj u suradnji s velikim brojem hrvatskih udruga Berlina. Okupljeni prosvjednici su nosili hrvatska obilježja, zastave i parole, koje pozivaju na pravednost, osuđuju haašku presudu i kritizira...

U Linzu je u subotu 28. svibnja održan sastanak Koordinacije hrvatske dopunske nastave u Austriji. Sastanku su uz nastavnike iz Beča, Salzburga, Linza, Innsbrucka, Schwaza i Attnanga nazočile i Ivana Karanušić, savjetnica veleposlanika Republike Hrvatske za kulturu i šport te Ljubica Tadić, povjerenica Republike Hrvatske za suradnju u obrazovanju u Republici Austriji. Nakon podnesenih izvješća nastavnika, uslijedila je zanimljiva rasprava u koju su se aktivno uk...

Više od 1000 Hrvata okupilo se na glavnom gradskom trgu "Schlossplatz" u Stuttgartu, prosvjedujući protiv presude ICTY-a u Den Haagu. Prosvjedni skup protekao je u mirnoj i dostojanstvenoj atmosferi. Ženska klapa „Filiae Croatiae" iz Stuttgarta otpjevala je hrvatsku i njemačku himnu, nakon čega je slijedila "MINUTA PONOSNE HRVATSKE TIŠINE" za sve žrtve Domovinskog rata. (više…)...

Predsjednik Haaškog suda P. Robinson brzo je odredio peteročlano Žalbeno vijeće koje će donijeti drugostupanjsku presudu hrvatskim generalima. O sudbini Ante Gotovine i Mladena Markača odlučivat će Amerikanac Theodor Meron, Talijan Fausto Pocar, Turčin Mehmet Guney, Senegalka Andresia Vaz i Maltežanin Carmel Agius. (više…)...